Klonovi sorte vranac
Vinski podrum ,,Šipčanik”
Vinoteka i degustaciona sala, Mašanović vinarija
Vinski podrum s amforama ukopanim u zemlju, Lipovac vinarija
Zlatne medalje za crnogorska vina na međunarodnom vinskom takmičenju „Dekanter”, 2017, 2019. i 2020.
Asortiman vina i rakija kompanije „13. jul − Plantaže” AD Podgorica
Vinogradi i vinarija, Ivanović vinarija
Rejonizacija vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore, 2017.
Novi vinograd u podizanju, Ubli, subregion Kuči
Specifikacija proizvoda, sistem Oznake porijekla vina i Oznake geografskog porijekla vina (PDO/PGI system)
Vinogradi na Ćemovskom polju
Vinogradarstvo i vinarstvo u XXI vijeku, gajenje vinove loze, proizvodnja vina i vinska kultura u XXI vijeku. U strukturi površina korišćenja poljoprivrednog zemljišta u Crnoj Gori (2015–2019), vinogradi su učestvovali sa 1,12%, pa je učešće plantažnih vinograda bilo 52,97% u odnosu na ukupne voćarske vinogradarske površine. Prinos grožđa iznosio je 50% od ukupne proizvodnje voća (50.713,98 t). Sektor vinogradarstva i vinarstva veoma je važan za poljoprivredu i prehrambenu industriju Crne Gore kako po osnovu količine proizvedenog grožđa, tako i po osnovu vrijednosti izvezenog vina. Prosječna godišnja vrijednost izvoza svih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Crnoj Gori u periodu 2015–2019, na osnovu podataka MONSTAT-a, bila je 54.544.465 €, od čega je učešće vina iznosilo 14.200.772 €, što je 26,04% od ukupne vrijednosti izvezenih proizvoda.
Početkom XXI vijeka, u Crnoj Gori su, pored vinograda u kompaniji → „13. jul – Plantaže” AD Podgorica, podignuti novi vinogradi i otvoreni vinski podrumi u privatnom vlasništvu. Proizvodnja grožđa i vina postala je sve važniji segment poljoprivredne proizvodnje, u kojoj su privatna inicijativa i primjena novih naučnih i tehničkih dostignuća poboljšali asortiman i kvalitet crnogorskih vina. Usvojenom → rejonizacijom vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore (2017) izdvojena su vinogradarska geografska proizvodna područja Crne Gore (→ Crnogorski vinogradarski regioni i subregioni). Pored areala gajenja vinove loze, rejonizacijom je u potpunosti definisana vinogradarska i vinarska proizvodnja, kao i kvalitet vina za svako vinogradarsko područje. Definisane su → preporučene i dozvoljene sorte i → lozne podloge koje se mogu gajiti u vinogradarskim područjima, kao i tehnologija gajenja vinove loze i proizvodnje grožđa. Definisana je i proizvodnja vina, enološki postupci i ograničenja u pogledu načina njegove proizvodnje, kao i parametri kvaliteta vina koje se proizvodi u određenom regionu i subregionu, uključujući i njegova senzorna svojstva. Na taj način stvorena je osnova za označavanje porijekla i geografske oznake vina, sve u skladu sa EU regulativom, i obezbijeđeni uslovi za uspostavljanje sistema → oznake porijekla vina i → oznake geografskog porijekla vina (engl. PDO/PGI system).
U XXI vijeku značajne aktivnosti u crnogorskom vinogradarstvu bile su usmjerene na sortna proučavanja autohtonih i introdukovanih sorti (→ Ampelografska proučavanja sorti). Značajan broj → introdukovanih sorti i klonova obogatio je → sortiment vinove loze u Crnoj Gori i omogućio proširenje asortimana ponude grožđa i vina. Kao rezultat višegodišnjeg rada na → klonskoj selekciji vinove loze, selekcionisano je 7 klonova sorte → vranac, koji su priznati 2014, te zaštićeni i upisani u Registar patenata 2017. godine. U Crnoj Gori je od 2012, kroz podizanje predbaznih i baznih zasada vinove loze u okviru rada na klonskoj selekciji, omogućena proizvodnja sertifikovanog sadnog materijala (→ Kategorije loznog sadnog materijala).
Cijeneći značaj → autohtone sorte za crnogorsko vinogradarstvo, kroz učešće u brojnim domaćim i međunarodnim projektima, crnogorske autohtone i odomaćene sorte uključene su u → baze podataka za rod Vitis. Značajan dio → naučnoistraživačkog rada u vinogradarstvu i vinarstvu Crne Gore bio je usmjeren na očuvanje, revitalizaciju i valorizaciju autohtonih i odomaćenih sorti u Crnoj Gori.
U istraživanjima → Vesne Maraš (2020) potvrđen je veliki → diverzitet vinove loze u Crnoj Gori, bogatstvo sortimenta, kao i duga tradicija gajenja vinove loze. Karakterizacija postojećih sorti vinove loze kod gajenih i divljih populacija u Crnoj Gori, uključujući i analizu → pedigrea crnogorskih sorti, potvrdila je da se crnogorsko vinogradarstvo zasniva na porodici genetski povezanih sorti, što je odlika sortimenta u čuvenim tradicionalnim vinogradarskim i vinskim regionima svijeta kao što su Bordo i Burgundija u Francuskoj (→ Genetička identifikacija sorti).
Istraživanja su omogućila valorizaciju genetskog nasljeđa vinove loze u Crnoj Gori, pronalaskom 51 genotipa nepoznatog za nauku, utvrđujući nove sorte, koje su potencijalno crnogorske autohtone sorte, determinisanjem njihovog pedigrea, ali i spasavanjem od nestajanja, kao fundamentalnog razvojnog resursa. U cilju njihovog očuvanja, sorte su posađene u Nacionalnoj kolekciji crnogorskih autohtonih sorti na Ćemovskom polju (→ Ampelografska kolekcija vinove loze). Otkriveno je razjašnjenje pozicije i značaja sorte → kratošije u crnogorskom sortimentu. Potvrđeno je da je kratošija definitivno najstarije ime za sortu zinfandel (→ Srednjovjekovni Statut grada Budve ). Široka zastupljenost ove sorte u svim vinogradarskim područjima Crne Gore u prošlosti, izuzetna heterogenost njene populacije (17 biotipova), kao i 20 potomaka u Crnoj Gori – potvrđuju dugo gajenje ove sorte na prostorima Crne Gore i predstavljaju osnovu crnogorskog vinogradarstva. Potvrđeno je da je Crna Gora najbolji kandidat za zemlju porijekla ove sorte, odakle se kasnije ona širila u region i ostale djelove svijeta. Otkriveni su roditelji sorte vranac. Kratošija je muški roditelj, a sorta → duljenga ženski. U cilju predstavljanja domaćoj i međunarodnoj naučnoj javnosti rezultata ovih istraživanja, organizovana je → Prva međunarodna konferencija o vrancu i drugim crnogorskim autohtonim sortama vinove loze (2017) u Podgorici.
U okviru naučnoistraživačke aktivnosti, realizovani su brojni domaći i međunarodni → projekti u vinogradarstvu i vinarstvu, koji su doprinijeli razvoju i boljem pozicioniranju ovog značajnog sektora Crne Gore. Brojne aktivnosti na širenju → vinske kulture i razvoju → vinskog turizma tokom XXI vijeka omogućile su da vinogradarsko-vinski turizam dodatno obogati turističku ponudu Crne Gore.
Površina vinograda i sortiment vinove loze
Ukupna površina pod vinogradima 2019. iznosila je 2.991,5 ha, od čega je pod plantažnim vinogradima, namijenjenim komercijalnoj proizvodnji grožđa i vina, bilo 2.880,00 ha (96,27%), dok je pod vinogradima na okućnicama bilo 111,5 ha (3,73%). Najveće površine pod vinogradima, 2.581,116 ha, nalaze se u vinogradarskom regionu Crnogorski basen Skadarskog jezera, što je 99,5% od ukupne površine vinograda koji se vode u okviru → Vinogradarskog registra. U vinogradarskom regionu Crnogorsko primorje nalazi se 10,08 ha vinograda (0,39%), a u regionu Nudo 1,85 ha (0,07%) od ukupnih površina vinograda u Vinogradarskom registru. Najviše vinogradarskih površina nalazi se u Podgoričkom vinogradarskom subregionu 2.497,80 ha (96,33%), zatim u Katunskom subregionu 22,31 ha (0,87%), u Riječkom subregionu bilo je 21,37 ha vinograda (0,82%), u Bjelopavlićkom 18,11 ha (0,70%) i Crmničkom subregionu 17,33 ha, što je 0,67% od ukupne površine vinogradarskih površina upisanih u Vinogradarski registar. Površine pod vinogradima u ostalim subregionima manje su i ne prelaze 5 ha po subregionu. Najveće površine pod vinogradima su na teritoriji opštine Podgorica (94,34%). Manje površine, nešto više od 1%, nalaze se u opštinama Danilovgrad, Bar i Cetinje, dok u opštinama Berane, Gusinje, Kolašin, Petnjica, Pljevlja, Rožaje, Plužine, Plav, Šavnik i Žabljak, koje se nalaze u Sjevernom regionu, nema vinograda. U Vinogradarskom registru MPŠV (2021) upisano je 313 → registrovanih proizvođača grožđa, koji proizvode grožđe u komercijalne svrhe. Najveći proizvođač je kompanija „13. jul – Plantaže”, koja posjeduje blizu 90% površina vinograda upisanih u Vinogradarski registar. Ostali registrovani proizvođači grožđa uglavnom su s malim površinama vinograda. Prema podacima iz Vinogradarskog registra (2021), od ukupno upisanih površina pod vinogradima (2.593,30 ha), pod → vinskim sortama je 2.371 ha (91,44%), dok je pod → stonim sortama 195 ha (7,55%). Na 26 ha upisanih površina pod vinogradima nalaze se vinske i stone sorte u mješovitim zasadima. Od vinskih sorti, crne sorte zastupljene su na 1.709 ha (72,10%), bijele vinske sorte na 607 ha (25,63%), dok su na 53 ha (2,27%) zastupljene i crne i bijele sorte u mješovitim zasadima. U sortnoj strukturi vinograda, u sva tri vinogradarska regiona, u kojima su upisani vinogradi, dominiraju vinske sorte, a najzastupljenija u svim regionima je crnogorska autohtona sorta vranac, koja se gaji na 1.351 ha, što čini 52,14% od ukupnih površina vinograda upisanih u Vinogradarski registar. U sortimentu crnih vinskih sorti zastupljene su → kaberne sovinjon (4,21%), kratošija (3,58%), merlot (1,63%), → grenaš crni (1,63%), → sirah (1,45%). Od bijelih vinskih sorti dominantna je sorta → šardone, sa 313 ha (12,08%), učešće sorte → rkaciteli je 3,59%, → bijeli krstač 3,07%, dok ostale sorte učestvuju sa 10,85%. Od stonih sorti dominantna je → kardinal, sa 149,60 ha (5,77%), → ribijer sa 31,06 ha (1,20%) i → viktorija sa 6,30 ha (0,24%).
Proizvodnja grožđa i vina
Prosječna proizvodnja grožđa (2015–2019) u Crnoj Gori iznosila je 25.219,3 t. U 2019. proizvodnja grožđa je bila 21.865 t, što predstavlja za 13,3% manji iznos u odnosu na petogodišnji prosjek (2015–2019). Prema podacima iz Vinogradarskog registra, proizvodnja vina (uključujući i aromatizovane proizvode od vina), na nivou petogodišnjeg prosjeka (2016–2020), iznosila je 97.091 hl. Najveći proizvođač vina u Crnoj Gori bila je vinarija „13. jul – Plantaže” AD Podgorica, sa prosječnom godišnjom proizvodnjom od 93.198 hl, što je 95,99% u odnosu na ukupnu prosječnu proizvodnju vina u periodu 2016–2020. Ostali → registrovani proizvođači vina (proizvođači sa malim kapacitetima proizvodnje) u navedenom periodu su imali prosječno vina u prometu 1.792 hl, što je činilo 1,85% prosječne količine vina u prometu Crne Gore. Od proizvođača sa malim kapacitetima proizvodnje, najveću prosječnu količinu vina u prometu (2016–2020) imale su sljedeće vinarije: → Krgović vinarija, Rogami (299 hl), „Ravil” DOO (→ Lipovac vinarija), Građani (299 hl) i → Vučinić – Zenta vinarija, Rogami (132 hl), koje su činile 40,73% od ukupne količine vina u prometu vina proizvođača sa malim kapacitetima proizvodnje. Prema podacima iz Vinogradarskog registra (2021), od 88 registrovanih proizvođača vina, 31 proizvođač, odnosno vinarija, nalazi se na teritoriji opštine Podgorica. U opštini Bar registrovane su 22 vinarije, u opštini Cetinje 13, u opštini Danilovgrad 11, u Herceg Novom tri, Budvi, Ulcinju i Nikšiću po dvije vinarije i u Kotoru je registrovana jedna vinarija.
Izvoz i uvoz vina
Crna Gora u prosjeku ima dvostruko veći izvoz od uvoza vina. Količina izvezenog vina u 2019. iznosila je 60.718,29 hl, što je za 6,30% manje u odnosu na petogodišnji prosjek izvoza vina, od 64.802,48 hl, u periodu 2015–2019. Najveći prosječni izvoz vina u periodu 2015–2019, u iznosu od 52.635,59 hl (81%), ostvaren je na tržištu zemalja članica CEFTA, koje je najznačajnije tržište za crnogorske proizvođače vina. Izvoz vina u zemlje EU u istom periodu bio je 7% (4.254,49 hl), dok se u ostalim zemljama, koje nijesu članice CEFTA sporazuma i EU, izvezlo 12% vina (7.912,39 hl). Količina uvezenog vina u 2019. iznosila je 28.348,11 hl, što je za 5,91% više u odnosu na prosječan uvoz u periodu 2015–2019, od 27.794,89 hl. Prosječan uvoz vina u Crnu Goru iz zemalja članica CEFTA sporazuma je za petogodišnji period (2015–2019) iznosio 23.117,25 hl, što predstavlja 83% od ukupne prosječne količine uvezenog vina. Vina iz zemalja Evropske unije čine 16% uvezenog vina (prosječan uvoz 4.310,54 hl), dok je procenat vina iz novog vinskog svijeta (Čile, Argentina, Australija, Novi Zeland, Južna Afrika i dr.) i iz drugih zemalja oko 1% uvezenog vina (367,10 hl). Vrijednost izvezenog vina u 2019. bila je 13.631.492,53 €, što je za 4,01% manje u odnosu na vrijednosti izvezenog vina u petogodišnjem prosjeku (2015–2019), koja je iznosila 14.200.722,44 €. Na tržištu zemalja CEFTA sporazuma, prosječna vrijednost za period 2015–2019 iznosila je 10.236.823 € (72%); u zemlje Evropske unije 933.694,6 € (7%), dok je u ostale zemlje taj iznos 3.030.255 € (21%). Na osnovu podataka MONSTAT-a, za period 2015–2019. najveći prosječan izvoz vina iz Crne Gore bio je u Srbiju – 36.617 hl (57%), zatim u Bosnu i Hercegovinu 10.226 hl (17%), dok je u Kinu prosječno izvezeno 3.568 hl (6%) od ukupno izvezenog vina. Vino je bilo izvezeno u Albaniju (2.941 hl), Rusku Federaciju (2.701 hl), Hrvatsku (2.549 hl), Kosovo (2.243 hl), Njemačku (725 hl), SAD (573 hl) i Kanadu (367 hl). Vrijednost uvezenog vina u 2019. iznosila je 7.029.169,7 €, što je za 14,89% više u odnosu na prosječnu vrijednost uvoza za period 2015–2019, koja je iznosila 6.118.295 €. Najveći udio u ukupnoj prosječnoj vrijednosti uvezenih vina za period 2015–2019, u iznosu od 3.018.938 € (49%), imala su vina iz zemalja EU, zatim vina iz zemalja članica CEFTA sporazuma, u iznosu od 2.937.799 € (48%), dok je vrijednost vina iz ostalih zemalja iznosila 161.558,5 € (3%). Najveće količine vina, u iznosu od 12.625 hl (45%), uvezene su iz Srbije, zatim iz Sjeverne Makedonije, u količini od 10.144 hl, odnosno 36% od ukupnog uvoza vina. Značajan uvoz vina bio je iz Hrvatske (1.857 hl), Italije (1.215 hl) i Francuske (639 hl).
Zakonska uređenost vinogradarskog i vinarskog sektora u Crnoj Gori
Sektor vinogradarstva i vinarstva u Crnoj Gori je u značajnoj mjeri regulisan i usklađen sa EU zakonskom regulativom. Uređen je Zakonom o vinu (2016) i odgovarajućim → podzakonskim aktima u vinogradarstvu i vinarstvu. Definisan je sadržaj i način vođenja Vinogradarskog registra. Usklađena je zakonska regulativa za politiku kvaliteta i geografsko porijeklo sa PDO/PGI sistemom u EU, te je do 2021. zaštićeno sedam oznaka porijekla („Crmnica”, „Podgorički subregion”, „Ulcinjski subregion”, „Boka Kotorska”, „Nudo”, „Katunska nahija” i „Bjelopavlići”) i dvije oznake geografskog porijekla („Crnogorski basen Skadarskog jezera” i „Crnogorsko primorje”). Usvojen je i Zakon o jakim alkoholnim pićima (2023).
Institucije i udruženja u vinogradarstvu i vinarstvu
Nadležni organ za sektor vinogradarstva i vinarstva je → Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore (MPŠVCG). Laboratorije koje obavljaju analize parametara kvaliteta vina su: Javna ustanova Centar za ekotoksikološka ispitivanja (JUCETI), Podgorica, Enološka laboratorija → Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore i Laboratorija za kvalitet i bezbjednost hrane, Univerzitet Donja Gorica, Podgorica. U razvoju sektora vinogradarstva i vinarstva Crne Gore učestvuju obrazovne i naučnoistraživačke institucije (Biotehnički fakultet, → Fakultet za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju Univerziteta Donja Gorica, „13. jul – Plantaže” AD Podgorica – Sektor za razvoj, → Fakultet za kulturu i turizam Univerziteta Donja Gorica, kao i Privredna komora Crne Gore (Udruženje poljoprivrede i prehrambene industrije)). Značajne aktivnosti u proizvodnji, prometu grožđa i vina, edukaciji i promociji crnogorskih vina daju udruženja: → Nacionalno udruženje vinogradara i vinara Crne Gore, → Klub somelijera Crne Gore, Nacionalno udruženje somelijera Crne Gore, → Vinska akademija Crne Gore i → Evropski red vinskih vitezova — Legatura Crna Gora . Nacionalno udruženje vinogradara i vinara Crne Gore sa regionalnim i lokalnim udruženjima proizvođača, kao što su Udruženje vinogradara i vinara – „Crmnički vranac”, Udruženje proizvođača grožđa, vina i alkoholnih pića sa geografskom oznakom porijekla Podgoričkog subregiona, DOO „MNB Kruna”, „Vinarija Dabović”, Udruženje vinogradara i vinara Boke Kotorske, Udruženje vinogradara – „Grozd”, Udruženje vinogradara – „Nahije”, Udruženje vinogradara i vinara Riječke nahije – nosioci su zaštite geografskog porijekla i oznake porijekla vina.
Nagrade za kvalitet crnogorskih vina
Crnogorska vina su u XXI vijeku osvojila brojne nagrade i medalje na najvećim → međunarodnim vinskim takmičenjima i ocjenjivanjima. U periodu 2016–2020, crnogorska vina nagrađena su sa 109 medalja (4 specijalne nagrade, 22 zlatne, 51 srebrna i 32 bronzane medalje). Najviše medalja (47) osvojeno je na „Balkanskom ocjenjivanju vina” (4 specijalne nagrade i 13 zlatnih medalja), na takmičenju „Dekanter” osvojeno je 45 medalja (3 zlatne) i na takmičenju „Mundus vini” 17 medalja (6 zlatnih). Najviše nagrada osvojila su vina sorte vranac, koja su u strukturi dobijenih nagrada za crnogorska vina učestovala sa 48,94%, na „Balkanskom ocjenjivanju vina” 48,94%, na takmičenju „Mundus vini” 64,71%, dok su na takmičenju „Dekanter” činila 57,78% u odnosu na broj ostalih crnogorskih vina. Na ovom ocjenjivanju, 2013. je zlatnom medaljom nagrađeno vino sorte vranac – „Vranac rezerva 2013”, dok je 2020. zlatnom medaljom nagrađeno vino „Vranac Pro Corde (2016)”.
LITERATURA I IZVORI: V. Maraš, V. Kodžulović et al., „Clonal selection of autochthonous grape variety Vranac in Montenegro”, Proceedings of the International Conference on Medical and Biological Engineering, 62, 2007; V. Maraš, J. Tello, A. Gazivoda, M. Mugoša, M. Perišić, J. Raičević, N. Štajner, R. Ocete, V. Božović, T. Popović, E. García-Escudero, M. Grbić, J. M. Martínez-Zapater, J. Ibáñez, „Population genetic analysis in old Montenegrin vineyards reveals ancient ways currently active to generate diversity in Vitis vinifera”, Scientific Report, 10, 2020; V. Maraš, M. Mugoša et al. „Klonska selekcija autohtonih sorti vinove loze vranac i kratošija u Crnoj Gori”, Prva međunarodna konferencija o vrancu i drugim crnogorskim autohtonim sortama vinove loze, Podgorica, 2021; Studija o rejonizaciji vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore (Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore), Podgorica, 2017; Sektorska analiza vinogradarstva i vinarstva Crne Gore (Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede), Podgorica, 2021.
V. Maraš