Crnogorske sorte vinove loze u Evropskoj bazi podataka za rod Vitis
Lokalne, autohtone sorte vinove loze u Crnoj Gori uključene u VIVC katalog
Sorte iz ex citu kolekcije Biotehničkog fakulteta, uključene u VIVC katalog (250)
Baze podataka za rod Vitis, informacione platforme za podršku i održavanje genetičkih resursa vinove loze, diferencijaciju i identifikaciju sorti vinove loze, kao i dostupnost i razmjenu Vitis vinifera L. germplazme u cilju njihove zaštite, očuvanja i održivog korišćenja. Ove baze podataka predstavljaju izvor informacija za uzgajivače, istraživače, kao i kustose kolekcija germplazme. Sadrže pasoške podatke sorti vinove loze, → genetičku identifikaciju sorti, sveobuhvatnu bibliografiju i fotografije sorti. Kroz → projekte u vinogradarstvu i vinarstvu za očuvanje germplazme vinove loze i mreže saradnje u cilju očuvanja i zaštite genetičkih resursa, valorizovane su crnogorske sorte vinove loze uključivanjem u dostupne baze podataka za rod Vitis. Na taj način predstavljen je → diverzitet vinove loze u Crnoj Gori i obogaćen evropski diverzitet vinove loze. U Evropskoj bazi podataka za rod Vitis, 2012, predstavljeno je 10 crnogorskih sorti: → vranac, → kratošija, → bijeli krstač, → čubrica, → žižak, → sijer, → lisica, → kovačka bijela, → japudžak i → zadrimka. Ove sorte predstavljene su rezultatima genetičke identifikacije (analizom mikrosatelitskim markerima – SSR) i → ampelografskim opisom sorti pomoću OIV kodova. U Međunarodni katalog sorti Vitis (VIVC), koji sadrži oko 23.000 sorti, oplemenjivačkih linija i vrsta Vitis, uključeni su → genotipovi vinove loze, kao i sinonimi sorte kratošija (bikača, crni krstač, kratošija, kratošija ili vran, kratošija mala, kratošija sa dubokim urezima, velja kratošija, kratošija srednja, ljutica, rehuljača, srednji vranac, velji vranac, vranac, vran, vrančić, vrančina, vranj) iz → ampelografske kolekcije vinove loze → Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Kao rezultat rada na genetičkoj identifikaciji (2020), u VIVC su uključene i novootkrivene sorte vinove loze u Crnoj Gori, koje do tada nijesu bile dostupne u bazama podataka za vinovu lozu. Novootkrivene sorte imaju jedinstven DNK profil, te se smatraju potencijalno crnogorskim → autohtonim sortama vinove loze.
LITERATURA I IZVORI: M. Žulj-Mihaljević, S. Šimon, I. Pejić, F. Carka, R. Sevo, A. Kojić, F. Gaši, L. Tomić, T. Jovanović-Cvetković, E. Maletić, D. Preiner, Z. Božinović, G. Savin, V. Corne, V. Maraš, M. Tomi, M. Botu, A. Popa, K. Beleski, „Molecular characterization of old local grapevine varieties from South East European countries”, Vitis, 52/2, 2013; M. Žulj, U. Anhalt, E. Ruehl, V. Maraš, M. Mugoša, A. Forneck, G. Ždunić, D. Preiner, I. Pejić, „Cultivar Identity, Intravarietal Variation and Health Status of Native Grapevine Varieties in Croatia and Montenegro”, American Journal of Enology and Viticulture, 2015; V. Maraš, J. Tello, A. Gazivoda, M. Mugoša, M. Perišić, J. Raičević, N. Štajner, R. Ocete, V. Božović, T. Popović, E. García-Escudero, M. Grbić, J. M. Martínez-Zapater, J. Ibáñez, „Population genetic analysis in old Montenegrin vineyards reveals ancient ways currently active to generate diversity in Vitis vinifera”, Scientific Report, 10, 2020; http://www.eu-vitis.de… (pristup 12. XII 2021); https://www.vivc.de… (pristup 5. II 2022).
A. Martić