Turistički obilazak vinskog podruma
Serviranje vina kao sastavni dio vinske kulture
Vinska kultura, dio opšte kulture pojedinca i jednog naroda, koja podrazumijeva njegovanu, usavršenu i civilizovanu potrošnju vina. Vinska kultura predstavlja usvajanje znanja i postupaka iz oblasti vinogradarstva, vinarstva i ugostiteljstva. Obuhvata i znanja o vinovoj lozi, njenom nastanku i gajenju, poznavanje proizvodnje vina, podjelu vina po boji, sadržaju šećera, → serviranje vina, slaganje vina i hrane (→ Vino i gastronomija), vokabular za opisivanje senzornih karakteristika vina, kao i poznavanje uloge vina u savremenom poslovnom svijetu. Vino je oduvijek imalo posebno mjesto ne samo u ishrani nego i u kulturnoj istoriji čovjeka. Na prostorima Crne Gore, vino se koristilo i među svjetovnim i među crkvenim slojevima društva još u srednjem vijeku, posebno u primorskim gradovima (→ Srednjovjekovno vinogradarstvo i vinarstvo). Tokom različitih istorijskih perioda, u manjoj ili većoj mjeri, poklanjala se značajna pažnja vinskoj kulturi. Krajem XX vijeka, u pogledu razvoja kvaliteta vina i vinske kulture postignuti su zavidni rezultati u svim fazama, od → čokota do potrošača. Podizanjem novih vinograda sa → autohtonim sortama i kvalitetnim → introdukovanim sortama, uz savremenu tehnologiju prerade grožđa, poboljšan je asortiman i kvalitet crnogorskih vina. U gotovo svim crnogorskim hotelima velika pažnja poklanja se prezentaciji kvalitetnih crnogorskih vina – od toga kad i kako se koja vina služe gostu, do načina kako gosta poslužiti vinom, kako mu preporučiti dobra vina. Širenju vinske kulture i kulturne potrošnje vina doprinijelo je organizovanje i pohađanje kurseva ugostiteljskih radnika, edukovanje građanstva u oblasti vinske kulture, izdavanje kratkih brošura o putu od grožđa do vina, o prednosti vina kao pića, o usluživanju vina; publikovanje vodiča kroz restorane za turiste, sa navođenjem specijaliteta kuće i vina koja se preporučuju, kao i otvaranje → vinoteka sa stručnom ponudom vina. Posebno je značajno informisanje javnosti o pozitivnim efektima konzumiranja umjerenih količina vina za zdravlje (→ Vino i zdravlje), o značaju vina kao svojevrsnog oplemenjivača gastronomskog doživljaja i sveukupnog raspoloženja za stolom. Na razvoju vinske kulture u Crnoj Gori, pored kompanije → „13. jul – Plantaže” AD Podgorica, radili su i → Klub somelijera Crne Gore, → Nacionalno udruženje somelijera Crne Gore, → Vinska akademija Crne Gore, kao i → registrovani proizvođači vina. Širenje vinske kulture značajno je doprinijelo razvoju → vinskog turizma i → vinskog puta kroz vinogradarska područja Crne Gore.
LITERATURA I IZVOR: S. Jović: „Vinska kultura i savremeni aspekti slaganja vina i hrane”, XIII savjetovanje vinogradara i vinara Srbije, 388–389, Novi Sad, 1998; Lj. Pejović, V. Maraš, S. Mijović, Đ. Rajković, G. Drašković, A. Hajduković, R. Pajović, „Mjesto, uloga i značaj vinogradarsko-vinarske proizvodnje za potrebe turističke privrede Crne Gore”, Poljoprivreda i turizam Crne Gore, Bar, 2001; Katalog Plantaže, Podgorica, 2016.
V. Maraš