Rješenje o priznavanju selekcionisanog klona Vranac klon 6, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, 2014.

Klonska selekcija vinove loze (individualna klonska selekcija), tip selekcije kojim se izdvaja najbolji čokot iz populacije sorte, koji se umnožava, pa su svi čokoti u novom vinogradu njegovo potomstvo. Radi se u cilju poboljšanja → agrobioloških karakteristika sorte i → privredno-tehnoloških karakteristika sorti vinove loze. Osobina starih sorti, koje se dugo gaje na jednom prostoru, jeste da pokazuju heterogenost u pogledu ispoljavanja svojih agrobioloških i privredno-tehnoloških osobina (razlike u prinosu i kvalitetu grožđa između pojedinih čokota), što postepeno dovodi do degradacije sorte i pojave niza različitih biotipova unutar populacije. Iz ovih razloga, u okviru starih, cijenjenih sorti, nametnula se potreba za ovim tipom selekcije i izdvajanjem pojedinih čokota iz populacije sa dobrim osobinama proizvodne i upotrebne vrijednosti i bez vidljivih simptoma bolesti. Klonska selekcija sastoji se u pronalaženju i izdvajanju pojedinih čokota u vinogradu (matični čokoti), njihovom testiranju na viruse, umnožavanju i formiranju predosnovnog zasada, proučavanju njihovih agronomskih i enoloških karakteristika u poređenju sa sortom standard (populacija) i priznavanju klona. Klon je vegetativni potomak vinove loze selekcionisan zbog svog nespornog identiteta, svojih fenotipskih karakteristika i zdravstvenog statusa. Sve individue koje su nastale vegetativnim razmnožavanjem tog klona su identične sve dok ne dožive neke nove mutacije. Sorta → kratošija je u prošlosti bila dominantna sorta u Crnoj Gori, koja je zbog svoje heterogene populacije i neuniformnog potomstva sve manje gajena i danas se uglavnom nalazi u kombinaciji sa sortom → vranac, koja dominira u sortimentu crnih → vinskih sorti. Tokom XX vijeka sorta vranac je postala najčešće gajena i privredno najznačajnija sorta za produkciju → crvenih vina u Crnoj Gori. Zbog značaja ovih sorti za vinogradarstvo i vinarstvo Crne Gore, rad na njihovoj klonskoj selekciji započet je 1985, kroz saradnju Zavoda za vinogradarstvo i voćarstvo → Poljoprivrednog instituta u Titogradu i Agrokombinata „13. jul”, DD „Plantaže”, a od 2004. u kompaniji → „13. jul – Plantaže” AD Podgorica (→ Naučnoistraživački rad u vinogradarstvu i vinarstvu Crne Gore). Rad na → klonskoj selekciji kratošije i → klonskoj selekcija vranca u Crnoj Gori počeo je proučavanjem ukupne varijabilnosti populacija sorti vranac i kratošija i vrijednosti pojedinih biotipova, uz izdvajanje najboljih čokota (visok prinos, kvalitetno grožđe, dobri habitusi, koji su vizuelno zdravi, bez virusa), koji u pojedinim svojstvima nadmašuju populaciju sorte. Kao rezultat istraživanja (2004–2014), selekcionisano je sedam klonova sorte vranac, koji su priznati 2014. i zaštićeni kao patenti 2017. godine. Kroz rad na klonskoj selekciji, od 2012. stvoreni su uslovi za proizvodnju sertifikovanog klonskog sadnog materijala sorte vranac (→ Kategorije loznog sadnog materijala).

LITERATURA: Lj. Pejović, „Ampelografska proučavanja varijeteta kratošije”, Jugoslovensko vinogradarstvo i vinarstvo, 3–4, Beograd, 1988; V. Maraš, Ampelografske karakteristike varijeteta sorte vinove loze kratošija, Beograd, 2000; V. Maraš, V. Kodžulović et al., „Clonal selection of autochthonous grape variety Vranac in Montenegro”, Proceedings of the International Conference on Medical and Biological Engineering, 62, 2007; V. Maraš, M. Tomić, V. Kodžulović, S. Šućur, J. Raičević, D. Raičević, M. Čizmović, „Research of origin and work on clonal selection of Montenigrin grapevine varieties cv. Vranac and cv. Kratosija”, Agroznanje, 13/1, Banja Luka, 2012; D. Žunić, M. Garić, Posebno vinogradarstvo, Beograd, 2017; V. Maraš, M. Mugoša et al., „Klonska selekcija autohtonih sorti vinove loze vranac i kratošija u Crnoj Gori”, Prva međunarodna konferencija o vrancu i drugim crnogorskim autohtonim sortama vinove loze, Podgorica, 2021.

V. Maraš