Crveno vino

Vino, proizvod dobijen potpunom ili djelimičnom alkoholnom fermentacijom kljuka ili šire od svježeg i grožđa pogodnog za preradu u vino. Arheološki nalazi ukazuju na dugu istoriju proizvodnje vina, koja datira iz vremena oko 6.000 godina p. n. e., sa područja današnje Jermenije i Gruzije. Uspostavljanje određenih kodeksa u proizvodnji, nabavci, serviranju i konzumiranju vina vezuje se za antičku Grčku i period oko 2.000 godina p. n. e. Vino je piće koje je smatrano „pićem bogova”, a koje ima i svog boga Dionisa (→ Dionis (Bahus — Oziris), dionizijski kult). I nakon otkrića francuskog naučnika Luja Pastera, sredinom XIX vijeka, da je pretvaranje → šire u vino prirodni biološki proces i rezultat alkoholne fermentacije, a ne rezultat darežljivosti bogova – nije umanjena pokretačka i inspiracijska snaga vina u raznim oblastima.

O dugoj istoriji proizvodnje i prometa vina u Crnoj Gori svjedoče podaci iz antičkog i → srednjovjekovnog vinogradarstva i vinarstva. Vino je uvijek bilo integralni dio najvažnijih aspekata ljudskog života u Crnoj Gori i kroz XIX, XX i XXI vijek (→ Vinarstvo).

Kroz istoriju, vino je u Crnoj Gori smatrano životnom i zdravom namirnicom, ali ujedno i pićem za uživanje. Vino je bilo i ostalo dio religijskih ceremonija (→ Vinova loza i vino u religijama). Ono je bilo inspiracija za filozofe (→ Vino i filozofija), muzičke umjetnike ( → Vinova loza i vino u tradicionalnoj muzici), za likovne umjetnike (→ Vinova loza i vino u likovnoj baštini), ali i nadahnuće za prozne pisce i pjesnike (→ Vino u književnosti ).

Vino spada u kulturnu baštinu (→ Vinova loza i vino kao kulturna baština), a važan je heraldički motiv, sa višeslojnom simbolikom (→ Vinova loza, vino i heraldika). Nezaobilazni je pratilac karnevala (→ Vino i karnevali), a zaslužno je i za razvoj → vinskog turizma.

Nauka koja proučava vino je enologija (vinarstvo). Vino ima složen hemijsko-biološki i enzimski sastav. Značajno je i u ljudskoj ishrani, jer umjereno konzumiranje vina ima pozitivne efekte na zdravlje (→ Vino i zdravlje). Najvažniji sastojci vina su: voda (75−85%), → alkohol (8−15%), → kiseline (4,5−15 g/l), vitamini (vitamin C, kompleks B vitamina (B1–B12), vitamin D, biotin (H), vitamin E i dr.), minerali (1,5−3,5 g/l), → aminokiseline (oko 0,035 g/l) i manje količine bojenih i taninskih jedinjenja, estri, aldehidi, fenoli. Vino, posebno crveno, u svom sastavu ima → polifenole i → resveratrol, koji pozitivno djeluju na zdravlje i koronarne tegobe (→ Francuski paradoks). Vino je specifična i kvalitetna hranljiva materija, pod uslovom da u ukupnoj hrani ne prelazi 10−15% kalorijskih potreba i da se pravilno konzumira uz jelo (→ Kalorijska vrijednost grožđa i vina). Vino se pije u više malih gutljaja, u dužem vremenskom intervalu. Pravilo je da se pije uz obrok, budući da je obrok tada kompletan, te u tom slučaju vino ima prehrambenu i farmakološku vrijednost (→ Vino i gastronomija).

Vino se može klasifikovati na više načina, prema velikom broju različitih kriterijuma (→ Klasifikacija vina). Kvalitet i sastav vina zavise od sorte vinove loze, klimatskih i zemljišnih uslova vinogradarskih područja, načina proizvodnje, uslova njege i čuvanja vina. Kvalitet vina se, pored hemijske analize, koju vrše ovlašćene laboratorije, procjenjuje i → degustacijom vina, koju obavljaju sertifikovani degustatori. U Crnoj Gori, na osnovu Zakona o vinu (2016), te Pravilnika o kvalitetu, označavanju, pakovanju i predstavljanju vina i drugih proizvoda od grožđa (2017), nakon ocjene kvaliteta vina proizvođača (izvještaja o hemijskom ispitivanju vina ovlašćene laboratorije i izvještaja Komisije za utvrđivanje kvaliteta i količine proizvedenog vina radi stavljanja u promet) – → Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore (MPŠVCG) donosi rješenje, kojim daje dozvolu za stavljanje vina u promet.

U Crnoj Gori proizvode se → pjenušava vina, zatim → bijela vina, → roze vina i → crvena vina. Dominira proizvodnja crvenih vina, i to → mirnih vina, od grožđa autohtonih sorti → vranac i → kratošija, a od bijelih vina – vina od grožđa sorte → šardone i → bijeli krstač (→ Vina crnogorskih vinarija).

Prosječna proizvedena količina vina u Crnoj Gori za period 2015–2019. iznosila je 103.076 hl, a uvezena količina bila je 27.794 hl. Vrijednost izvezenog vina iznosila je 14.200 mil. €, a uvezenog 6.118 mil. €. U navedenom periodu vino je činilo 26,04% od ukupne vrijednosti izvezenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Prema Vinogradarskom registru (2021), u Crnoj Gori je bilo 88 → registrovanih proizvođača vina.

LITERATURA I IZVOR: F. Jergović, „Crnogorsko vino”, Težak, Beograd, 1892; M. Ulićević, „Vina i vinogorja Crne Gore”, Vina i vinogorja Jugoslavije, Zagreb, 1974; Lj. Pejović, „Karakteristike vina Crne Gore”, Jugoslovensko vinogradarstvo i vinarstvo, 7–8, Beograd, 1987; Lj. Pejović, Vinogradarsko-vinarska proizvodnja Republike Crne Gore. Zelena strategija Crne Gore do 2000. godine, Titograd, 1991; P. E. McGovern, S. J. Fleming, S. H. Katz, The Origins and Ancient History of Wine. Gordon and Breach, Luxembourg, 1995; M. Milosavljević, S. Jović, Grožđe i vino, Beograd, 1999; B. Hamvaš, Filozofija vina, Beograd – Zrenjanin, 2000; Sektorska analiza vinogradarstva i vinarstva Crne Gore (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede), Podgorica, 2021.

A. Hajduković