Bronzana figurina Silena iz Risna, III vijek p. n. e.

Kantaros sa likom žene iz Budve (IV–I vijeka p. n. e.), Istorijski muzej Crne Gore, NMCG

Kantaros sa likom satira (pratilac boga Dionisa), sa obje strane trbuha (IV–I vijeka p. n. e.), Istorijski muzej Crne Gore, NMCG

Keramički kalup Menade iz Risna, IV vijek p. n. e.

Pehar sa prikazom trijumfalne povorke iz Dionisovog kulta, Duklja, II–III vijeka

Dionis (Bahus — Oziris), dionizijski kult, grčki bog vinove loze i vina. Zevsov najmlađi besmrtni sin, čije se ime tumači kao „sin Zevsa” ili se dovodi u vezu sa pojmom vina. Nakon što je pronašao način gajenja vinove loze i spravljanja vina, putovao je svijetom sa svojim pratiljama – menadama, tijadama, bahantkinjama i svojim vaspitačem Silenom, šireći nove običaje i znanja o gajenju vinove loze. Dionisov kult vezan je za plodnost i stalno obnavljanje prirode kroz njegovo simbolično ubijanje i vaskrsavanje. Dionisije, koje predstavljaju praznik posvećen ovom božanstvu, nastao u Atini u vezi s izvođenjem dramskih predstava, slavljene su kao Gradske i Seoske. U starom Rimu, Dionis je bio prepoznat kao Bahus, koji je ponekad izjednačavan sa starim italskim bogom Liberom. Dionis je poistovjećivan i sa egipatskim bogom Ozirisom, koji je kao bog prirode umirao sa žetvom i ponovo se rađao kad sjeme proklija. S vremenom postaje bog vinove loze i vina. Pokretni nalazi u Crnoj Gori, u vezi sa kultom Dionisa iz helenističkog perioda, pronađeni su na helenističkoj nekropoli u Budvi, Momišićima i Risnu. Iz doba rimske vladavine, pokretni nalazi pronađeni su na Duklji, u Herceg Novom, Otilovićima i Podgorici. Karakteristični su nalazi poput kantarosa i magente posude iz Budve (→ Posude za vino u antičkom periodu). Kantaros je izrađen s likom žene i satira, na obje strane trbuha, dok je posuda u obliku figure satira izrađena od terakote, s drškom postavljenom na zadnjoj strani figure. Fibula iz Momišića, u obliku lista bršljana, pripada grupi latenoidnih fibula. Ona reprezentuje komplementarnost načela boga Dionisa. U Risnu su pronađeni kalup Menade kako pleše u ekstazi i bronzana figurica Dionisa u sjedećem stavu, sa peharom u lijevoj i rogom u desnoj ruci. Na Duklji su pronađeni votivna ara i dva reljefna pehara sa prikazom trijumfalne povorke iz Dionisovog kulta, dok je stela u porti Crkve Sv. Đorđa, sa ukrasima u vidu vinove loze, direktno povezana sa kultom boga Dionisa. U Herceg Novom se nalazi fragment skulpture s djelovima ženskih stopala, donjim dijelom skulpture lava i stogom berićeta povezanim sa Dionisom. U Otilovićima su pronađena dva piramidalna cipusa, na čijoj je prednjoj strani prikaz kantarosa, iz kojeg „izvire” vinova loza sa krupnim plodovima. Na bočnim stranama su delfin i riba.

LITERATURA: A. Cermanović-Kuzmanović, O. Velimirović-Žižić, D. Srejović, Antička Duklja: nekropole, Cetinje, 1975; A. Cermanović-Kuzmanović, D. Srejović, Leksikon religija i mitova drevne Evrope, Beograd, 1996; D. Srejović, A. Cermanović-Kuzmanović, Rečnik grčke i rimske mitologije, Beograd, 2004; J. Đurović, J. Jelušić, M. Vrzić, Blago budvanske nekropole (iz zbirki drugih muzeja), katalog izložbe, Budva, 2007; V. Kovačević, Blago antičke Boke, katalog izložbe, Tivat, 2007; S. Savić, Vinova loza i vino u mitologiji i religiji, Podgorica, 2009; D. Drašković, M. Živanović, Keramika prostorije 3/IX, prilog poznavanju svakodnevnog života antičke Duklje, Podgorica, 2011; J. Cvijetić, „Novi epigrafski spomenik iz Otilovića kod Pljevalja”, Starinar, LXII, Beograd, 2012; P. Dyczek, Rhizon, Warszawa – Risan, 2013; D. Gazivoda, Antički kultovi na tlu Crne Gore, Podgorica, 2023.

D. Gazivoda