Roze vino (engl. rose), vrsta vina koje se proizvodi od grožđa crnih vinskih sorti, tehnološkim postupkom koji se koristi za proizvodnju bijelih vina. Nakon berbe grožđa, tehnološki postupak proizvodnje roze vina obuhvata osnovne tehnološke operacije u proizvodnji → bijelih vina. Kod roze vina važno je postići željenu boju, koja je najčešće rezultat kratkog kontakta → šire i → pokožice, tokom kojeg se odvija → maceracija i ekstrakcija bojenih jedinjenja iz pokožice bobice. Što maceracija traje duže, to je boja intenzivnija i obrnuto. Željenu roze boju moguće je postići i sajne metodom (engl. bleeding), u kojoj se dio šire iz kljuka (10−20%) – namijenjen za proizvodnju crvenih vina – odvoji za proizvodnju rozea, a ostatak se koristi za proizvodnju crvenog vina. Metod miješanja bijelih i crvenih vina, koji je zabranjen u Evropskoj uniji, dozvoljen je jedino za proizvodnju roze pjenušavih vina. Boja kod roze vina može imati više od 140 nijansi − od najsvjetlije roze do svijetlocrvene boje. Krajem XX vijeka, proizvodnja roze vina u Crnoj Gori bazirala se na kratkoj maceraciji grožđa crnogorskih autohtonih sorti → kratošije i → vranca, dok danas većina proizvođača za proizvodnju roze vina koristi grožđe sorti → kaberne sovinjon, → grenaš crni, → marselan, → kaberne fran.

LITERATURA I IZVORI: K. Grainger, H. Tattersall, Wine Production: Vine to Bottle, UK, 2005; R. Pajović-Šćepanović, S. Savković, D. Raičević, T. Popović, „Characteristics of the Montenegrin rose wine”, Agriculture & Forestry, 63, 2017; S. Peres, E. Giraud-Heraud, A. S. Masure, S. Tempere, „Rose Wine Market: Anything but Colour?”, Foods, 9, 2020; M. Hajduković, V. Perunović, I. Dašić, A. Hajduković, Elaborat o zaštiti imena, kvaliteta i geografskog porijekla vina Crnogorski Rose, Titograd, 1984; Rješenje o zaštiti imena i geografskog porijekla vina „Crnogorski Rose”, br. 04-911/85 (Republički komitet za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu), SR Crna Gora, 1985.

A. Hajduković