Vinogradarski region (rejon) Crnogorski basen Skadarskog jezera, najveće crnogorsko vinogradarsko geografsko područje. Obuhvata opštine: Podgorica, Danilovgrad, Bar, Nikšić, Cetinje i Kolašin. Površina regiona je 113.526,37 ha. U okviru regiona izdvojeno je sedam subregiona: → vinogradarski subregion (podregion/vinogorje) Kuči , → vinogradarski subregion (podregion/vinogorje) Crmnica, → vinogradarski subregion (podregion/vinogorje) Rijeka, → vinogradarski subregion (podregion/vinogorje) Podgorica, → vinogradarski subregion (podregion/vinogorje) Piperi, → vinogradarski subregion (podregion/vinogorje) Katuni i → vinogradarski subregion (podregion/vinogorje) Bjelopavlići. Najveći subregion je Podgorica i predstavlja gotovo polovinu površine ovog regiona.

Klimatske karakteristike. Za prikaz vrijednosti klimatskih podataka i → bioklimatskih indeksa korišćeni su podaci sa meteoroloških stanica, koje su postavljene u reprezentnim mjestima za svaki od subregiona unutar regiona (stanica Podgorica i Golubovci za Podgorički subregion; Danilovgrad za Bjelopavlićki subregion; Virpazar za Crmnički subregion; Ceklin za Riječki subregion; Donji Zagarač za Katunski subregion; Kopilje za Piperski subregion; Ubli za Kučki subregion). VEGT je od 22,0ºC u Podgorici (veoma vruća klima) do 17,8ºC u Kopilju (topla klimatska grupa). WI je od 2.571ºC u Podgorici (V/CIII zona) do 1.719ºC u Kopilju (III/CI zona). Više od 40% ovog vinogradarskog područja pripada V/CIII klimatskoj zoni. HI je od 2.954ºC u Podgorici (HI+3/veoma topla klima) do 2.268ºC u Kopilju (HI+1/umjereno topla klima). Više od 50% regiona pripada HI+2 – toploj klimatskoj grupi. Veliki dio njegovih površina na nižim nadmorskim visinama (oblasti oko Podgorice, Ćemovskog polja, Lješkopolja, duž donjeg toka rijeke Morače i rijeke Zete i dr.) pripada HI+3 – veoma toploj klimatskoj grupi. U ovoj klimatskoj grupi nalazi se najveći dio površina pod vinogradima u Crnoj Gori. CI je od 16,8ºC u Podgorici (CI-1/umjereno tople noći) do 11,3ºC u Ceklinu (CI+2/hladne noći). Oko 50% površine ovog vinogradarskog područja pripada CI-1 – klimatskoj grupi s umjereno toplim noćima. To su djelovi regiona sa nižim nadmorskim visinama Zetske i Bjelopavlićke ravnice (oblasti oko Podgorice, Ćemovskog polja, Lješkopolja, Crmničkog polja, oblast duž toka rijeke Morače i rijeke Zete i dr.). DI u regionu je od 60 mm u Podgorici (DI-1/poluvlažna klima) do 160 mm u Ceklinu (DI-2/vlažna klima). Gotovo cijelo vinogradarsko područje pripada DI-1 – klimatskoj grupi sa poluvlažnom klimom, izuzev malih djelova na višim nadmorskim visinama u zapadnom dijelu regiona, koji pripadaju DI-2 – klimatskoj grupi sa vlažnom klimom. NO je od 0,1 u Danilovgradu i Virpazaru do 3,3 u Kopilju. U Podgorici i Golubovcima NO je 0. N35 je od 10 u Kopilju do 29 u Podgorici.

Zemljišne karakteristike. Glavni tipovi zemljišta u regionu su: crvenica – terra rossa (oko 47%), smeđe zemljište – kambisol (oko 26%) i rendzina (oko 19%).

Preporučene i dozvoljene sorte. → Vinske sorte za proizvodnju vina sa → oznakom geografskog porijekla i → oznakom porijekla za region Crnogorskog basena Skadarskog jezera su: vinske sorte s obojenom → pokožicom (→ vranac, → kratošija, → lisica, → čubrica, → kaberne sovinjon, → merlo, → grenaš crni, alianiko, game, greko nero, → kaberne fran, frankovka, → marselan, primitivo, montepulćano, muskat hamburg, → petit verdot, prokupac, pino noar, negro amaro, → sirah i dr.), bijele vinske sorte (→ bijeli krstač, → žižak, → šardone, → sovinjon, graševina, → rkaciteli, rizvanac, → smederevka, → unji blan, traminac,→ žilavka → burgundac bijeli, pino sivi, pošip, → župljanka, → muškaćela, → malvazija, vionje, → šenin blan i dr.) (→ Preporučene i dozvoljene sorte). Vodeća sorta regiona je vranac, a značajno učešće ima i sorta kratošija. U manjem procentu zastupljene su sorte kabernet sovinjon i šardone. Najveće površine vinograda za komercijalnu proizvodnju grožđa u regionu nalaze se na lokalitetima između Podgorice i Skadarskog jezera, pretežno na nadmorskim visinama do 100 m.

Proizvođači ovog regiona čine 96,81% od ukupnog broja evidentiranih proizvođača grožđa, sa površinama vinograda od 99,25% u odnosu na ukupnu površinu vinograda u Crnoj Gori.