Žilavka
Žilavka (žilavka bijela, mostarska žilavka), vinska sorta vinove loze za proizvodnju bijelih vina. Odomaćena je u Hercegovini. Nastala je ukrštanjem sorte alba imputotato i sorte lipolis. Najviše se gaji u Hercegovini i okolini Mostara, a u manjem obimu u Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori. Gajila se 1959. u Bokeškom vinogorju i po zastupljenosti je bila iza sorti → kratošija i → žižak. Dominantno se gajila u vinogradima u području Nudo. Od 62 ha vinograda pod bijelim sortama u Crnoj Gori (1976), žilavka je bila zastupljena 10% u vinogradima društvenog sektora, a 17% u privatnim vinogradima. Danas se rijetko nalazi u vinogradima u Crnoj Gori. → Čokot sorte je bujan. → List je srednje velik do velik, petodjelan. → Cvijet je morfološki i funkcionalno hermafroditan. → Bobice su srednje veličine, okrugle ili malo jajaste, žutozelene boje → pokožice. → Grozd je srednje velik, rjeđe velik, kupast. Sazrijeva u III epohi (→ Epoha sazrijevanja grožđa). Postiže prinos → grožđa 9–12 t/ha. → Vino je veoma pitko, harmonično, osvježavajuće, zelenkastožute boje, sa specifičnim sortnim ukusom.
LITERATURA I IZVOR: M. Ulićević, „Prilog rejonizaciji vinogradarstva u Crnoj Gori”, Naša poljoprivreda i šumarstvo, 2/V, Titograd, 1959; P. Cindrić, N. Korać, V. Kovač, Sorte vinove loze, Novi Sad, 2000; R. Tarailo, P. Vuksanović, Od čokota do vina, Beograd, 2021; Rejonizacija vinogradarstva SR Crne Gore, Titograd, 1977.
Lj. Pejović