Vinogradarski subregion (podregion/vinogorje) Rijeka, vinogradarsko geografsko područje u sastavu vinogradarskog regiona Crnogorski basen Skadarskog jezera. Nalazi se u zapadnom dijelu vinogradarskog regiona, u brdovitom području, između Skadarskog jezera i Lovćena, uglavnom na prostoru nekadašnje Riječke nahije. Površina subregiona je 14.394,64 ha. Obuhvata KO u administrativnoj opštini Cetinje (Bobija, Ceklin, Čukovići, Đinovići, Dobrsko Selo, Dodoši, Drušići, Građani, Ljubotinj I, Ljubotinj II, Meterizi, Mihailovići, Prevlaka, Riječani, Rijeka Crnojevića, Rvaši, Štitari i Žabljak). U okviru subregiona postoje uža vinogradarska područja (→ vinogradarske oaze): Žabljak – Skadarsko jezero, Kosijeri, Štitari – jug i Štitari sjever – Grabovi Do.

Klimatske karakteristike. Za prikaz vrijednosti klimatskih podataka i → bioklimatskih indeksa korišćeni su interpolisani podaci u mjestu Gornji Ceklin (→ Vinogradarski region Crnogorski basen Skadarskog jezera). VEGT u mjestima Drušići i Bobija je 19–21ºC (vruća klima), u Gornjem Ceklinu 18,5ºC (topla klima) i 15ºC oko naselja Ulići, Đinovići, u oazama Štitari – jug, Štitari sjever – Grabovi Do i Kosijeri (srednje topla klima). WI je 1.829ºC, što ovaj dio subregiona (42,05%) svrstava u II(CI) zonu (naselja Ulići, Đinovići, jugozapadni dio oblasti Ljubotinj, oaze Štitari – jug, Štitari sjever – Grabovi Do i Kosijeri). Jedina trećina regiona (33,81%) pripada IV(CII) zoni (Dobrska Župa, predio Ceklina, Meterizi i oblasti u gornjem toku Rijeke Crnojevića). Najmanji dio subregiona (24,14%) pripada V(CIII) klimatskoj zoni (oblast Bobije, Prevlaka i ostrva u Skadarskom jezeru). HI je 2.429ºC (HI+2/topla klima) u 77,77% subregiona (Dobrska Župa, Drušići, Meterizi, Bobija, Prevlaka, Rijeka Crnojevića i priobalna oblast Skadarskog jezera). Dio ovog subregiona (22,23%) pripada H+1 – umjereno toploj klimi (Ulići, Đinovići, Kosijeri i jugozapadni dio subregiona). CI je 11,3ºC (Cl+2/veoma hladne noći) u 68,37% subregiona (Dobrska Župa, sjeverni dio Ceklina, predjeli oko Meteriza, Ulići, Đinovići, Ljubotinj, Dobrsko Selo i Građani). 31,62% subregiona ima CI+1 – svježe noći (oblasti duž obale Skadarskog jezera, Drušići, Rvaši, Prevlaka i Bobija). Jugozapadni dio subregiona (0,01%) ima CI-1 – umjerene noći. DI je 153 mm (DI-2/vlažna klima), u jugoistočnom dijelu subregiona je DI-1 (poluvlažna klima). NO je 1,7. N35 je 14. Srednja godišnja temperatura je 13,5ºC. Srednja temperatura za → period vegetacije vinove loze je 18,4ºC. Srednji datum početka perioda vegetacije je 1. april, a završetka 14. novembar. Srednja suma aktivnih temperatura za period vegetacije je 3.981ºC. Srednji datum posljednjeg proljećnog mraza je 25. mart, a prvog jesenjeg mraza 4. novembar. Srednja godišnja suma padavina je 3.393 mm, a u vegetaciji 1.236 mm. U najsušnijim mjesecima (jul i avgust), srednje sume padavina su 45 mm i 90 mm, tokom kojih je prosječno i najmanje padavinskih dana (4–5 u toku mjeseca), dok je prosječan broj dana sa jakim padavinama, u toku najsušnijih mjeseci, 1–2 dana po mjesecu. Vrijednosti klimatskih parametara variraju u subregionu – hladniji predjeli su u zapadnom dijelu, a topli i suvlji u istočnom dijelu subregiona.

Zemljišne karakteristike. Glavni tipovi zemljišta su: rendzina (oko četiri petine površine), crvenica – terra rossa (oko jedne petine površine), glejna zemljišta – euglej, smeđa zemljišta – kambisoli i crnica – kalkomelanosol. Rendzina i crvenica zastupljene su na približno 99% površine subregiona.

Preporučene i dozvoljene sorte. → Vinske sorte za proizvodnju vina sa → oznakom geografskog porijekla i → oznakom porijekla za subregion Rijeka su: vinske sorte s obojenom → pokožicom (→ vranac, → kratošija, game, → grenaš crni, → alikant buše, crna tamjanika, → kaberne sovinjon, → kaberne fran, → lisica, → merlo, → marselan, muskat hamburg, pino noar, → petit verdot, sanđoveze, → sirah, lokalne sorte i dr.), bijele vinske sorte (krstač, graševina, → muškaćela i drugi muskati, → malvazija, → burgundac bijeli, pino sivi, rajnski rizling, → rkaciteli, → smederevka, → sovinjon, → šardone, → župljanka, → žižak, → žilavka), kao i novostvorene, nove registrovane i druge lokalne i → autohtone sorte (→ Preporučene i dozvoljene sorte). Vodeća sorta subregiona je vranac, koju gaje svi proizvođači ovog subregiona. Značajno učešće u sortimentu ima i sorta kratošija, koju gaji 88,46% proizvođača. Vinogradi za komercijalnu proizvodnju grožđa i vina uglavnom se nalaze u oblasti Dobrska Župa, u KO Meterizi, Rvaši, Drušići, Bobija, Štitari, Ceklin i Dobrsko Selo, na nadmorskim visinama 100–300 m.

Proizvođači ovog subregiona čine 5,19% od ukupnog broja evidentiranih proizvođača grožđa, sa površinama vinograda od 0,28% u odnosu na ukupnu površinu vinograda u Crnoj Gori.