Pokožica, površinski dio, omotač bobice, sastavljen od kutikule, epidermisa i hipodermisa. Kutikula pokožice pokrivena je voštanom prevlakom – pepeljkom, koji štiti → bobicu od prevelike transpiracije i prodora vode u njenu unutrašnjost. Na suprotnoj strani od peteljčice bobice, na pokožici je tačka ili ispupčenje tamnije boje – pupak (lako je uočljiv kod bijelih sorti, a posebno je izražen kod sorte → kratošija). U vrijeme sazrijevanja grožđa, u pokožici se nakupljaju bojene, mirisne, mineralne materije i tanini, pa zrela pokožica sadrži vodu (50–80%), bojene materije (1–15%), mineralne materije (2–4%) i tanine (oko 2%). Mirisne materije u pokožici mogu biti prisutne, izraženo pojačane ili u tragovima. Boja pokožice bobica je od različitih nijansi roze, bakarne, crvene, ljubičaste, sive do tamnoplave, sa više ili manje izraženim tačkicama. Iz pokožice, bojene i aromatične materije → maceracijom prelaze u vino, doprinoseći njegovom kvalitetu. Po debljini, pokožica može biti vrlo tanka, tanka, debela i vrlo debela. Kod → stonih sorti jače izražena debljina pokožice doprinosi većoj transportabilnosti grožđa i dužem čuvanju u hladnjači. Pokožica bobice je značajna za → botanički opis sorte jer su boja, uniformnost obojenosti i debljina pokožice karakteristična obilježja sorte, koja se koriste za determinaciju i → ampelografski opis sorte.