Župljanka, vinska sorta vinove loze za proizvodnju bijelih vina. Nastala je ukrštanjem sorti prokupac i burgundac crni. Stvorena je u Institutu za vinogradarstvo i voćarstvo u Sremskim Karlovcima. Najviše je zastupljena na Fruškoj Gori. U Crnoj Gori je, prema rejonizaciji iz 2017, učestvovala sa 3,51% u strukturi površina pod bijelim vinskim sortama. → Čokot sorte je vrlo bujan. → List je velik, trodjelan ili petodjelan, okruglog oblika, tamnozelen, bez sjaja i veoma naboran. → Cvijet je morfološki i funkcionalno hermafroditan. → Grozd je valjkasto-kupastog oblika, umjerene zbijenosti i prosječne mase 150–180 g. → Bobica je srednje veličine, ovalnog oblika, žutozelene boje, sa dosta pepeljka i zatamnjenim tačkicama s osunčane strane. Ima čvrstu → pokožicu i bezbojan sok neutralne arome. Sazrijeva početkom III epohe (→ Epoha sazrijevanja grožđa). Postiže visoke i redovne prinose → grožđa, 15–20 t/ha. → Šira grožđa sadrži 18–22% šećera i visok sadržaj ukupnih kiselina, 7–9 g/l. → Vina dobijena od ove sorte su žutozelene boje, osvježavajuća, sa prijatnim bukeom.