Žižak (žižak bijeli), crnogorska autohtona vinska sorta vinove loze za proizvodnju bijelih vina. → Genetičkom identifikacijom sorte utvrđeno je da ima jedinstven i originalan DNK profil. Sredinom XX vijeka najviše se gajila na Crnogorskom primorju (područje Boke Kotorske), gdje je bila dominantna sorta. U pojedinim mjestima Boke (Bijela), od → grožđa ove sorte proizvodilo se desertno vino tipa prošek (1959). Pojedini čokoti sorte mogli su se naći u okolini Podgorice (region Skadarskog jezera). Bila je preporučena sorta za gajenje u Crnogorskom vinogradarskom regionu (1977). U strukturi površina pod bijelim vinskim sortama, prema rejonizaciji iz 2017, učestvovala je sa 1,83%. Gaji se u Podgorici, Crmnici i na Crnogorskom primorju. → Čokot sorte je vrlo bujan. → List je srednje velik do velik, srcast, petodjelan, tamnozelene boje, sa drškom srednje dužine. → Cvijet je morfološki i funkcionalno hermafroditan. → Grozd je mali i srednje velik, kupast, s ograncima na osnovi grozda, mase 100–150 g. → Bobica je najčešće mala do srednje velika, okrugla i izduženo okrugla, zelenožute boje → pokožice. Postiže prinos grožđa 10−15 t/ha. Sazrijeva pozno, u III epohi (→ Epoha sazrijevanja grožđa). Grožđe ima izraženu otpornost prema prouzrokovaču sive plijesni (→ Bolesti vinove loze). → Šira sadrži 19−24% šećera i 6−9 g/l ukupnih kiselina. → Vina su pitka, osvježavajuća, harmonična, sa prijatnim kiselinama. U Crnoj Gori se proizvode sortna vina.