Mapa vinogradarskog subergiona Crmnica
Vinogradarski subregion (podregion/vinogorje) Crmnica, vinogradarsko geografsko područje u sastavu vinogradarskog regiona (rejona) Crnogorski basen Skadarskog jezera. Nalazi se između potesa Ljubotinj na sjeveru, planine Rumije na jugozapadu, Skadarskog jezera na sjeveroistoku i državne granice sa Albanijom na jugoistoku. Površina subregiona je 17.059,82 ha. Obuhvata KO u administrativnoj opštini Bar (Arbnež, Bobovići, Boljevići, Braćeni, Brčeli, Brijege, Bukovik, Cekla, Dedići, Donji Murići, Dupilo, Gluhi Do, Godinje, Komarno, Koštajnica, Krnjice, Limljani, Livari, Martići, Orahovo, Ostros, Ovtočići, Pinčići, Popratnice, Seoca, Sotonići, Tejani, Tomići, Trnovo, Utrg i Virpazar). U okviru subregiona postoje uža vinogradarska područja (→ vinogradarske oaze): Gluhi Do, Bukovik, Gluhi Do – zapad i Dedići. Subregion obuhvata i ostrva na Skadarskom jezeru u opštini Bar.
Klimatske karakteristike. Za prikaz vrijednosti klimatskih podataka i → bioklimatskih indeksa korišćeni su podaci sa meteorološke stanice u Virpazaru (→ Vinogradarski region (rejon) Crnogorski basen Skadarskog jezera). VEGT je 19,6ºC (vruća klasa klime). WI je 2.063ºC, što ovaj subregion svrstava u IV(CII) zonu. HI je 2.612ºC (HI+2/topla klima). CI je 12,7ºC (CI+1/svježe noći). DI je 133,2 mm (DI-1/poluvlažna klima). NO je 0,1. N35 je 17,5. Srednja godišnja temperatura je 14,6ºC. Srednja temperatura za → period vegetacije vinove loze je 19,6ºC. Srednji datum početka perioda vegetacije je 13. mart, a završetka 18. novembar. Srednja suma aktivnih temperatura za period vegetacije je 4.454ºC. Srednja godišnja suma padavina je 2.335 mm, a u vegetaciji 877 mm. U najsušnijim mjesecima (jul i avgust) srednje sume padavina su 25 mm i 56 mm, tokom kojih je i najmanje padavinskih dana (prosječno nekoliko u toku mjeseca), dok je prosječan broj dana sa jakim padavinama, u toku najsušnijih mjeseci, 1–2 dana u toku mjeseca. Vrijednosti navedenih klimatskih parametara u subregionu variraju – hladniji predjeli su na sjeverozapadu i duž zapadne granice, a topliji na jugoistoku, duž istočne granice subregiona.
Zemljišne karakteristike. Glavni tipovi zemljišta su crvenica – terra rossa (66%) i smeđe zemljište – kambisol (16%).
Preporučene i dozvoljene sorte. → Vinske sorte za proizvodnju vina sa → oznakom geografskog porijekla i → oznakom porijekla za subregion Crmnica su: vinske sorte s obojenom → pokožicom ( → vranac, → kratošija, game, → grenaš crni, → alikant buše , → kaberne sovinjon, → kaberne fran, → lisica, → merlo, → marselan, muskat hamburg, pino noar, → petit verdot, frankovka, sanđoveze, → sirah, lokalne sorte i dr.), bijele vinske sorte (→ bijeli krstač, → muškaćela i drugi muskati, → malvazija, graševina, → burgundac bijeli, pino sivi, rajnski rizling, → rkaciteli, → smederevka, → sovinjon, → šardone, traminac, → župljanka, → žižak, → žilavka), kao i novostvorene, nove registrovane i druge lokalne i → autohtone sorte (→ Preporučene i dozvoljene sorte). Vodeća sorta subregiona je vranac, u kojem 92% proizvođača gaji ovu sortu. Značajno učešće u sortimentu ima i sorta kratošija, koju gaji 58% proizvođača. Zastupljene su i sorte šardone (6%) i kaberne sovinjon (2%). Vinogradi za komercijalnu proizvodnju grožđa i vina nalaze se u KO Gluhi Do, Godinje, Bukovik, Boljevići, Limljani i dr., na nižim nadmorskim visinama, do 100 m.
Proizvođači ovog subregiona čine 9,98% od ukupnog broja evidentiranih proizvođača grožđa, sa površinama vinograda od 1,71% u odnosu na ukupnu površinu vinograda u Crnoj Gori.
IZVOR: Studija o rejonizaciji vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore (Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore), Podgorica, 2017.
V. Maraš