Vinogradarski subregion (podregion/vinogorje) Bjelopavlići, vinogradarsko geografsko područje u sastavu vinogradarskog regiona (rejona) Crnogorski basen Skadarskog jezera. Nalazi se u sjeveroistočnom dijelu regiona, u Bjelopavlićkom polju, dolini rijeke Zete i na jugozapadnim obroncima planine Pješivci na sjeverozapadu, zatim Ostroške grede, visova Vražegrmaca i Bjelopavlića, do Gradca i Župine na jugoistoku. Površina subregiona je 15.238,31 ha. Obuhvata KO u administrativnim opštinama Danilovgrad i Nikšić (Bare, Međeđe I, Bogetići, Glizice, Brijestovo I, Milojevići, Ćurilac, Novo Selo, Pažići, Donji Zagarač, Podglavice, Drenovštica, Potkraj, Glavica, Povija, Gorica, Ržište, Grbe, Slap, Grlić, Slatina I, Jastreb, Jelenak, Stubić, Kosić, Vrela, Kujava, Zagorak, Martinići i Zagreda).

Klimatske karakteristike. Za prikaz vrijednosti klimatskih podataka i → bioklimatskih indeksa korišćeni su podaci sa meteorološke stanice u Danilovgradu (→ Vinogradarski region (rejon) Crnogorski basen Skadarskog jezera). VEGT je 20,6°C (vruća klima). U djelovima sa višim nadmorskim visinama VEGT je 17–19°C (topla klima). WI je 2.264°C, što subregion svrstava u V (CIII) zonu. HI je 2.792°C (HI+3/veoma topla klima). CI je 13,4°C (CI-1/umjereno tople noći). DI je 115 mm (DI-1/poluvlažna klima). NO je 0,1. N35 je 27,4. Srednja godišnja temperatura vazduha je 15,4°C. Srednja temperatura za → period vegetacije vinove loze je 20,6°C. Srednji datum početka perioda vegetacije je 16. mart, a završetka 25. novembar. Srednja suma aktivnih temperatura za period vegetacije je 4.751°C. Srednji datum posljednjeg proljećnog mraza je 10. mart, a prvog jesenjeg mraza 19. novembar. Srednja godišnja suma padavina je 2.235 mm, a za period vegetacije 879 mm. U najsušnijim mjesecima (jul i avgust) srednje sume padavina su 37 mm i 61 mm, tokom kojih je prosječno i najmanje padavinskih dana (5–6 u toku mjeseca), dok je prosječan broj dana sa jakim padavinama, u toku najsušnijih mjeseci, 1–2 dana po mjesecu. Vrijednosti navedenih klimatskih parametara variraju u subregionu – centralni i južni predjeli su nešto topliji od pograničnih sjevernih, zapadnih i istočnih predjela.

Zemljišne karakteristike. Glavni tipovi zemljišta su smeđe zemljište – kambisol (oko 47%) i crvenica – terra rossa (oko 42%).

Preporučene i dozvoljene sorte. → Vinske sorte za proizvodnju vina sa → oznakom geografskog porijekla i → oznakom porijekla za subregion Bjelopavlići su: vinske sorte s obojenom → pokožicom (→ vranac,→ kratošija, game, → grenaš crni, → alikant buše, crna tamjanika, → kaberne sovinjon, → kaberne fran, → lisica, → merlo, → marselan, muskat hamburg, → petit verdot, sanđoveze, → sirah, lokalne sorte i dr.), bijele vinske sorte (→ bijeli krstač, graševina, → muškaćela i drugi muskati, → malvazija, → burgundac bijeli, pino sivi, rajnski rizling, → rkaciteli, → smederevka, → sovinjon, → šardone, vionje, → župljanka, → žižak, → žilavka), novostvorene, nove registrovane i druge lokalne i → autohtone sorte (→ Preporučene i dozvoljene sorte). Vodeća sorta subregiona je vranac, u kojem 98,59% proizvođača gaji ovu sortu. Značajno učešće u sortimentu imaju sorte kratošija i kaberne sovinjon. Najveće površine vinograda za komercijalnu proizvodnju grožđa i vina nalaze se u KO Jelenak, Vrela, Novo Selo, Slap, Kujava (uglavnom na nadmorskim visinama do 100 m).

Proizvođači ovog subregiona čine 10,97% od ukupnog broja evidentiranih proizvođača grožđa, sa površinama vinograda od 0,81% u odnosu na ukupnu površinu vinograda u Crnoj Gori.