Vinogradarski region (rejon) Crnogorsko primorje, vinogradarsko geografsko proizvodno područje, koje obuhvata uski pojas pored mora, od državne granice sa Hrvatskom na sjeverozapadu do državne granice sa Albanijom na jugoistoku, šireći se u Ulcinjskoj kotlini. Površina regiona je 62.660,64 ha. U okviru regiona postoje četiri subregiona: → vinogradarski subregion (podregion/vinogorje) Boka Kotorska, → vinogradarski subregion (podregion/vinogorje) Budva – Bar, → vinogradarski subregion (podregion/vinogorje) Ulcinj i → vinogradarski subregion (podregion/vinogorje) Jadransko zaleđe. Najveći subregion je Boka Kotorska.

Klimatske karakteristike. Za prikaz vrijednosti klimatskih pokazatelja i → bioklimatskih indeksa korišćeni su podaci sa meteoroloških stanica na nekoliko lokacija, kao reprezentnim mjestima za svaki od subregiona (stanice u Herceg Novom, Tivtu i Kotoru za subregion Boka Kotorska, stanice u Budvi i Baru za Budvansko-barski subregion, stanica Ulcinj za Ulcinjski subregion, stanice Kamenovo i Tuđemili za subregion Jadransko zaleđe). VEGT je 20,9ºC u Herceg Novom (vruća klima), 17,9ºC u Tuđemilima (topla klima), dok je 16,5ºC u Kamenom (umjerena klima). WI je 2.337ºC u Herceg Novom (V/CIII zona), 1.707ºC u Tuđemilima (III/CI zona) i 1,44 ºC u Kamenom (II/B zona). Najveći dio ovog vinogradarskog područja pripada IV/CII zoni. HI je 2.563ºC u Herceg Novom (HI+2/topla klima), 2.105ºC u Tuđemilima (HI+1/umjereno topla klima) i 1.822ºC u Kamenom (HI-1/umjerena klima). Više od polovine vinogradarskog područja pripada HI+1 – umjereno toploj klimi na višim nadmorskim visinama. CI je 17,3ºC u Herceg Novom (CI-1/umjereno tople noći), 13,2ºC u Tuđemilima (CI+1/svježe noći) i 11,9ºC u Kamenom (CI+2/hladne noći). Više od tri četvrtine ovog vinogradarskog područja pripada CI-1 – klimatskoj grupi sa umjereno toplim noćima. DI je 88 mm u Herceg Novom (DI-1/poluvlažna klima), 133 mm u Tuđemilima (DI-2/vlažna klima). Region pripada DI-1 – klimatskoj grupi sa poluvlažnom klimom. NO je 0,6 u Tuđemilima i 1,2 u Kamenovu. N35 je 0,2 u Tuđemilima i Kamenovu i 7,5 u Tivtu.

Zemljišne karakteristike. Glavni tipovi zemljišta su smeđe zemljište – kambisol (oko 46%) i crvenica – terra rossa (oko 37%).

Preporučene i dozvoljene sorte. → Vinske sorte za proizvodnju vina sa → oznakom geografskog porijekla i → oznakom porijekla za region Crnogorskog primorja su: vinske sorte s obojenom → pokožicom (→ vranac, → kratošija, → lisica, → kaberne sovinjon, → merlo, → grenaš crni, → kaberne fran, kadarun, plavka, game, muskat hamburg, pino noar, prokupac, → sirah i dr.), bijele vinske sorte (→ bijeli krstač, → žižak, → šardone, graševina, → sovinjon, → rkaciteli, rajnski rizling, → smederevka, → žilavka, → burgundac bijeli, pino sivi, → muškaćela, → župljanka), domaće novostvorene, nove registrovane i druge lokalne i → autohtone sorte (→ Preporučene i dozvoljene sorte). Vodeća sorta regiona je vranac (80%). Značajno učešće u sortimentu ima i sorta kratošija, koju gaji više od 60% proizvođača. Zastupljene su i sorte kaberne sovinjon i šardone. Najveće površine vinograda za komercijalnu proizvodnju grožđa nalaze se u okolini Herceg Novog, dok se manji vinogradi nalaze na okućnicama duž obale Jadranskog mora, pretežno na nižim nadmorskim visinama, do 100 m.

Proizvođači ovog regiona čine 2,6% od ukupnog broja evidentiranih proizvođača grožđa, sa površinama vinograda od 0,68% u odnosu na ukupnu površinu vinograda u Crnoj Gori.