Čauš bijeli (engl. Chaouch Blanc), stona sorta vinove loze. Porijeklom je iz Male Azije. U krajeve Crne Gore donijeli su je, u XIX vijeku, bokeljski i barski brodari (→ Introdukcija). Gajila se u Boki, Paštrovićima, odakle se proširila i na područje Ulcinja, Crmnice i Bara (Dobra Voda, Zaljevo, Čeluga, Tomba). U okolini Bara gajio se i crveni čauš, koji je introdukovan kad i bijeli. → Genetičkom identifikacijom sorti vinove loze uzorkovani čokoti bijelog i crvenog čauša sa vinogradarskih područja Crne Gore potvrdili su svoju genetičku vezu (duo roditelj − potomak: bijeli čauš − crveni čauš). Pedesetih godina XX vijeka, čauš bijeli je po rasprostranjenosti bila druga stona sorta, iza sorte → razaklija. Bila je zastupljena i u sortimentskim vinogradima (→ Introdukovane sorte). U bivšoj lješanskoj opštini gajila se pod imenom petrovsko grožđe, zbog ranog sazrijevanja, oko Petrovdana (15−20. jula). Bila je preporučena stona sorta za gajenje u Basenu Skadarskog jezera i podrejonu Crnogorsko primorje (1959). Od 1977. zamijenjena je drugim kvalitetnijim ranim stonim sortama ranijeg perioda sazrijevanja (→ kraljica vinograda, → kardinal). Danas se gaji sporadično u starim vinogradima privatnog sektora i nalazi se u → ampelografskoj kolekciji vinove loze → Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. → Čokot je vrlo bujan. → List je veliki, petodjelan. → Cvijet je funkcionalno ženski, te se sorta karakteriše neredovnom rodnošću. → Grozd je veliki, duguljast, kupast, dug do 25 cm, može biti i okruglast, razgranat i nepravilan, rastresit, ponekad zbijen. Masa grozda je 500–1.000 g. → Bobica je krupna, duga, malo duža nego šira. → Pokožica je prilično tanka, tvrda i jaka, lako se odvaja od mesa, žućkastozelene boje. Meso je tvrdo, hrskavo, slatko, sočno i vrlo ukusno, sa finim i jedva izraženim mirisom sorte. Spada u vrlo prinosne sorte, ukoliko ne postoje smetnje prilikom oprašivanja. Usljed slabe oplodnje, grozdovi su rehuljavi i prinos je slabiji. Uglavnom se gajila na odrinama, preko drveća, rjeđe uz pritku. Odgovaraju joj visoki oblici stabla (→ Uzgojni oblici). Zbog ranog sazrijevanja, prijatnog ukusa grožđa i funkcionalno ženskog cvijeta, čauš bijeli je korišćen kao jedan od roditelja za sedam → sorti vinove loze stvorenih u Crnoj Gori: → gorica (bijeli čauš x alfons lavale), → ribnica (bijeli čauš x alfons lavale), → PIT 13 (bijeli čauš x kardinal), → PIT 14 (bijeli čauš x perlet), → PIT 16 (bijeli čauš x sultanija), → podgorička besjemena (bijeli čauš x perlet), → lješkopoljka (bijeli čauš x gold).