Cvijet, generativni organ vinove loze, koji se sastoji iz čašice, krunice, prašnika i tučka. Čašicu čini pet zakržljalih sraslih čašičnih listića, koji formiraju cvjetnu ložu. Krunica ima pet kruničnih listića, koji čine cvjetnu kapicu. U cvijetu se nalaze 4–7 prašnika i tučak. Skup većeg broja cvjetova čini cvast. Kod sorti vinove loze postoje tri osnovna tipa cvijeta: 1) morfološki i funkcionalno hermafroditan cvijet ima normalno razvijene prašnike i tučak, te se kod ovih cvjetova dešava samooplodnja – ovaj tip cvijeta ima najveći broj gajenih sorti vinove loze (više od 95%); 2) morfološki hermafroditan, a funkcionalno ženski tip cvijeta ima razvijeniji tučak, prašnici su kraći od tučka, savijeni prema dolje, a polen je po pravilu sterilan – kod ovih cvjetova ne može doći do samooplodnje, već se oprašuju polenom neke druge sorte (sorta razaklija, bijeli čauš); 3) morfološki hermafroditan, a funkcionalno muški tip cvijeta ima dobro razvijene prašnike i zakržljali tučak – ovaj tip cvjeta imaju pojedine divlje vrste i hibridi, koji vrlo rijetko donose plod. Kod → divlje loze (dvodoma biljka), pojedine biljke imaju muške, dok druge imaju ženske cvjetove. Sortama s funkcionalno ženskim tipom cvijeta neophodno je obezbijediti odgovarajuću sortu oprašivača s kojom se poklapa u vrijeme cvjetanja, u cilju kvalitetne oplodnje i prinosa grožđa. Cvijet je važan organ za → botanički opis sorte, jer su obilježja cvasti i pol cvijeta karakteristična obilježja, koja se koriste za determinaciju i → ampelografski opis sorte.