Čokot vinove loze
Čokot (trs, glava, loza, panj), stablo vinove loze, koje se gaji radi proizvodnje grožđa. Na čokotu se nalaze → organi vinove loze, koji omogućavaju rast, razvoj i plodonošenje čokota. Životni ciklus (ontogeneza) i rentabilnost iskorišćavanja čokota je 30–50 godina. U intenzivnim špalirskim zasadima, period rentabilne eksploatacije čokota je 30–40 godina, a u uskorednim 40–60 godina. Pojedinačni čokoti gajeni na okućnici mogu da žive duže od 100 godina. U životnom ciklusu čokota koji su vegetativno razmnoženi i koji su zastupljeni u proizvodnim vinogradima razlikujemo sljedeće periode rastenja i rodnosti: period rastenja i razvića mladih biljaka, period rastuće pune rodnosti, pune rodnosti i period starenja i odumiranja čokota. Period rastenja i razvića mladih biljaka traje 3–4 godine, od sadnje kalema ili korjenjaka do stupanja mladih biljaka na rod. Prvi → grozdovi na čokotu pojavljuju se već u drugoj i trećoj godini, a ukoliko je bilo zastoja u porastu → lastara u prvoj i drugoj godini, prvi rod se dobija u četvrtoj godini. Period rastuće pune rodnosti traje 2–3 godine, u zavisnosti od uslova sredine i → uzgojnog oblika čokota. Period pune rodnosti čokota počinje 4–6 godina nakon sađenja loze i traje narednih 25–30 godina, kada se postiže karakterističan prinos i kvalitet grožđa, u zavisnosti od sorte vinove loze i uslova sredine. Primjenom odgovarajućih ampelotehničkih mjera (rezidba, obrada zemljišta, zaštita od bolesti i štetočina i dr.) nastoji se obezbijediti skladan razvoj i produžiti period rentabilnosti eksploatacije čokota. Period starenja i odumiranja čokota odvija se pri kraju životnog ciklusa čokota i traje 4–6 godina. Karakteriše ga slabiji porast lastara, smanjenje prinosa i kvaliteta grožđa, sušenje pojedinih djelova čokota, kao i samih čokota. U toku svake godine, čokot vinove loze prolazi kroz dva perioda: → period vegetacije vinove loze i → period mirovanja vinove loze. U periodu vegetacije na čokotu se formiraju organi vinove loze, intenzivirani su procesi usvajanja i akumuliranja rezervnih hranljivih materija, formiraju se i sazrijevaju grozdovi. U periodu mirovanja, u zoni umjerene klime, prestaje rastenje organa, fiziološke funkcije od značaja za život čokota disanje i transpiracija su svedene na minimum, dok su transformacija i prenošenje materija iz jednog u drugi organ i dalje nastavljene smanjenim intenzitetom.
LITERATURA: I. Kuljančić, Vinogradarstvo – vinova loza, ta božanska biljka, Novi Sad, 2007; M. Milosavljević, Biotehnika vinove loze, Beograd, 2007; M. Milosavljević, Vinogradarsko-vinarski leksikon i šestojezični rečnik, Beograd, 2007.
A. Savović