Bobica (zrno, jagoda), generativni organ vinove loze, nastao iz plodnika tučka. Predstavlja glavni dio grozda. U grozdu najčešće ima 80–150 normalno razvijenih bobica. Služi za jelo u svježem ili prosušenom stanju, kao i za preradu u vino i druge proizvode. Sastoji se od → pokožice (15–20%), mesa (75–80%) i → sjemenki (3–6%). Pokožica je prekrivena voštanom prevlakom (pepeljkom) i u njoj se nalaze bojene i aromatične materije. U zavisnosti od sortnih karakteristika, meso zrele bobice može biti: čvrsto, hrskavo, meko i sočno. Kod → vinskih sorti meso je sočno, dok je kod → stonih sorti mesnato i hrskavo. Bobice se lakše ili teže odvajaju od peteljčice. Lako odvajanje bobice od peteljčice nije poželjno zbog njihovog osipanja prije ili u toku berbe grožđa, što utiče na transportabilnost, preradu i čuvanje grožđa u hladnjačama. Iscijeđeni sok iz bobice zove se → šira (grožđani sok) i u njemu se nalaze brojne hranljive materije. Kod većine sorti sok je bezbojan, osim kod sorti → bojadisera. U unutrašnjosti bobice najčešće se nalaze 1–2 → sjemenke. Bobica → besjemenih sorti vinove loze nema sjemenke ili su vrlo sitne. U zavisnosti od sorte i uslova gajenja, bobice mogu biti različite boje (zelena, svijetlozelena, zelenožuta, ružičasta, crvena, crna), različitog oblika (okrugla, spljoštena, jako izdužena, jajasta, vretenasta i dr.) i različite krupnoće (vrlo male – do 12 mm, male – 16–20 mm, srednje – 20–24 mm i vrlo velike – preko 24 mm). Po težini, bobica može biti mala (do 2 g) , srednja (2–3 g), velika (3–5 g) i vrlo velika (preko 5 g). Bobica je važan organ za → botanički opis sorte, jer su oblik, veličina, masa, boja pokožice, čvrstoća mesa, boja soka i ukus karakteristična obilježja sorte, koja se koriste za determinaciju i → ampelografski opis sorte.