Genotip, jedinstvena kombinacija svih gena, koja predstavlja genetički potencijal sorte. U širem smislu, genotip definiše genetska svojstva određenog organizma, predstavljajući kompletan skup gena koji organizam posjeduje. U užem smislu, genotip predstavlja kompoziciju alela individue ili ćelije na nivou cjelokupnog genoma ili alelnu formu određenog gena ili genske familije. Kod diploidnih organizama postoje dva alela (jedan od majke, drugi od oca) u okviru determinisanog gena. U tom slučaju, genotip predstavlja ovaj determinisan par alela za specifični gen. U zavisnosti od kombinacije alela, genotip može biti homozigotan (ako sadrži dva identična alela) ili heterozigotan (ako sadrži dva različita alela). Kod vinove loze postoje dva alela za boju → pokožice bobice: jedan alel determiniše crnu boju (F), a drugi alel bijelu boju pokožice (f). U zavisnosti od prisustva alela, sorta vinove loze može imati tri genotipa za boju pokožice: homozigotni (FF) za crnu boju (sorta → vranac), heterozigotni (Ff) za crnu boju (sorta tempranilo) i homozigotni (ff) za bijelu boju (sorta bijeli tempranilo).

LITERATURA: A. J. F. Griffiths, S. R. Wessler, S. B. Carroll, J. Doebley, Introduction to Genetic Analysis, USA, 2010; E. Maletić, J. Karoglan-Kontić, I. Pejić, Vinova loza – ampelografija, ekologija, oplemenjivanje, Zagreb, 2012; P. Carbonell-Bejerano, C. Royo, R. Torres-Pérez, J. Grimplet, L. Fernandez, J. M. Franco-Zorrilla, D. Lijavetzky, E. Baroja, J. Martínez, E. García-Escudero, J. Ibáñez, J. M. Martínez-Zapater, „Catastrophic, Unbalanced Genome Rearrangements Cause Somatic Loss of Berry Color in Grapevine”, Plant Physiology, 175/2, 2017.

M. Grbić