Presovanje, osnovna tehnološka operacija u procesu proizvodnje vina, koja ima za cilj odvajanje šire ili vina od čvrste frakcije pomoću prese, ručno ili pomoću sile gravitacije. Prva faza je ocjeđivanje. Odvija se pod slabim pritiskom ili bez njega, uz upotrebu ocjeđivača. Druga faza se odvija pod jakim pritiskom kako bi se šira ili vino u što većoj količini dobili iz ocijeđenog → kljuka ili → komine. Kod proizvodnje → bijelih vina, operacija cijeđenja se obavlja nakon → muljanja grožđa sa ciljem dobijanja šire, koja zatim prolazi operaciju → bistrenja, nakon čega se bistra šira podvrgava procesu → alkoholne fermentacije. Kod proizvodnje → crvenih vina operacija presovanja komine i cijeđenja vina obavlja se po završetku alkoholne fermentacije, koja se odvija u kljuku, kako bi se iz → pokožice ekstrahovali → antocijani, → tanini i ostali → polifenoli pokožice. → Randman šire zavisi od sorte vinove loze i načina cijeđenja. → Vinske sorte, zbog sitnih bobica i malih grozdova, odnosno zbog većeg učešća čvrstih djelova u grozdu, daju znatno manji randman nego sorte sa krupnim bobicama i većim grozdovima. Tokom operacije muljanja i pod silom gravitacije, tokom → otakanja vina sa komine stvara se frakcija samotok, kroz odvajanje 60–70% vina. Za odvajanje preostalih 30–40% vina potrebno je upotrijebiti presu. U odnosu na samotok, preševina ima veću pH vrijednost, niži sadržaj kiselina, veći sadržaj polifenola i viši sadržaj → isparljivih kiselina. Prilikom proizvodnje crvenih vina, odluka kada će se vršiti operacija cijeđenja komine i pod kojim pritiskom donosi se na osnovu: kvaliteta grožđa koje je fermentisalo (zdravstveno stanje, fenolna zrelost grožđa), organoleptičkih karakteristika vina koje fermentiše, kao i toka same alkoholne fermentacije. U slučaju zastoja ili usporavanja alkoholne fermentacije, pristupa se cijeđenju na nižim pritiscima prije kompletnog završetka alkoholne fermentacije. Ukoliko se cijeđenje obavi prije kompletnog završetka alkoholne fermentacije, može se javiti rizik od zastoja alkoholne fermentacije i nezavršetka operacije zbog određenih komponenti koje → kvasci na pokožici bobice koriste u svojoj ishrani. Kvalitet ocjeđevine zavisi od pritiska koji se koristi prilikom presovanja. Veći pritisak dovodi do dobijanja većeg sadržaja tanina iz pokožice grožđa, te su ova vina trpka, odnosno neharmoničnog ukusa. Prese se, prema načinu rada, dijele na prese sa diskontinualnim i prese sa kontinualnim radom. Kod presa sa diskontinualnim radom vrši se punjenje prese kljukom ili kominom, potom cijeđenje, pražnjenje, zatim ponovno punjenje kljukom ili kominom. Ove prese daju kvalitetnije frakcije cijeđenja, ali imaju niže učinke u pogledu randmana i količine kljuka ili komine iscijeđene u jedinici vremena. Prese sa kontinualnim radom imaju visoki učinak, ali niži kvalitet ocijeđene šire ili vina. U savremenom vinarstvu najviše se koriste pneumatske horizontalne prese, kod kojih je membrana pričvršćena za neperforirane zidove horizontalno položenog tanka. Uduvavanjem vazduha, između zida tanka i membrane stvara se pritisak, koji kljuk potiskuje prema centralno perforiranim cilindrima, kroz koje otiče šira ili vino.