Mehanizovana berba vinskog grožđa
Ručna berba grožđa makazama
Berba grožđa, ubiranje stonog i vinskog grožđa. Cilj ove ampelotehničke mjere je berba grožđa → vinskih sorti za proizvodnju vina i drugih alkoholnih proizvoda, kao i berba grožđa → stonih sorti namijenjenih za potrošnju u svježem stanju ili za dalju preradu. Određivanje vremena berbe, način i organizacija berbe pomoću vinogradarskih alata i oruđa bili su poznati još u srednjem vijeku u vinogradarskim područjima Crne Gore (→ Srednjovjekovno vinogradarstvo i vinarstvo). U XIX vijeku, u → Crmnici, Paštrovićima (→ Paštrovići: antropogeografsko-etnološka ispitivanja), kao i u drugim krajevima Crne Gore berba se organizovala i slavila uz običaje tih krajeva (→ Vinova loza i vino u etnologiji). Berba grožđa uglavnom se obavlja ručno, korišćenjem makaza i noževa, dok se berba vinskog grožđa može vršiti i mehanizovano. Prva mehanizovana berba grožđa sorte → vranac organizovana je 1978, u → Agrokombinatu „13. jul” u Titogradu, na lokalitetima Sadine i Ćemovsko polje. Berba vinskog grožđa obavlja se u momentu tehnološke zrelosti, u fazi zrelosti u kojoj je sadržaj šećera i kiselina u grožđu dostigao koncentraciju neophodnu za dobijanje željenog kvaliteta vina. Kod sorti čije je grožđe namijenjeno proizvodnji → specijalnih vina, berba se obavlja poslije pune zrelosti, dok se kod sorti za proizvodnju laganih bijelih i → roze vina grožđe bere prije nastupanja pune zrelosti. Berba stonog grožđa vrši se probirno, u dva do tri navrata. Grožđe se bere pažljivo kako se ne bi oštetilo i kako bi se sačuvao pepeljak na → bobicama. U kriterijume kvaliteta stonog grožđa, pored sadržaja šećera i kiselina u grožđanom soku, spadaju i veličina → grozda i bobice, kao i njihova mehanička svojstva (→ Mehanička analiza grozda i bobice). U berbi se biraju najljepši grozdovi, sa bobicama koje imaju ujednačenu veličinu i boju, čvrsto hrskavo meso i elastičnu → pokožicu. Nakon berbe, vrši se klasiranje grozdova u tri klase (ekstra, prva i druga klasa), a potom pakovanje u odgovarajuću ambalažu, na kojoj su navedeni podaci o sorti, kvalitetnoj kategoriji i proizvođaču. U Crnoj Gori berba grožđa stone sorte → kardinal počinje u prvoj polovini jula. Grožđa bijelih vinskih sorti se beru sredinom avgusta, a prva sorta koja se bere je sorta → šardone. U prvoj polovini septembra počinje berba grožđa crnih vinskih sorti i uglavnom se prva bere sorta → vranac.
LITERATURA: M. Plamenac, „Gajenje vinove loze u Crmnici”, Grlica, Cetinje, 1891; G. Čremošnik, „Vinogradarstvo i vino u Dalmaciji srednjega veka”, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, XLV, Sarajevo, 1933; J. Vukmanović, Paštrovići, Cetinje, 1960; S. Lopičić, M. Ulićević, M. Dujmović, B. Marković, „Neki rezultati proučavanja mehanizovane berbe grožđa u okolini Titograda”, Poljoprivreda i šumarstvo, XXVIII, Titograd, 1981; D. Burić, Savremeno vinogradarstvo, Beograd, 1995; L. Avramov, Vinske i stone sorte vinove loze, Beograd, 1996; D. Žunić, S. Todić, Stono grožđe, Beograd, 2002; M. Milosavljević, Biotehnika vinove loze, Beograd, 2007; Z. Bešlić, Vinogradarstvo, Beograd, 2019.
T. Popović