Istorije i bibliografije florističkih i vegetacijskih istraživanja u Crnoj Gori. Italijanski botaničar → Antonio Baldacci u tri odvojena periodizovana priloga prikazao je kontinuitet botaničkih istraživanja u Crnoj Gori. Prvi period veže za vrijeme 1827–1841, a to je od → Muzia Tommasinija, preko → Roberta Visianija, → Bartolommea Biasoletta do → Wilhelma Ebela. Drugim periodom, 1841–1878, Baldacci je obuhvatio vrijeme od Wilhelma Ebela do Berlinskog kongresa. To je period kada se znatno povećava broj botaničara koji pośećuju Crnu Goru, od kojih neki zalaze dublje u unutrašnjost države. → Josef Pantocsek 1872. ide na → Komove, a potom preko → Sinjavine i na → Durmitor. Josif Pančić 1873. kreće se istim putem, ali suprotnim smjerom – od Durmitora prema Komovima. Godine 1869. njemački konzul i pasionirani botničar → Otto Blau iz Sarajeva, preko Pivske planine stiže do južnih padina Durmitora. Na → Orjen se 1867. penje njemački botaničar → Paul Ascherson. U to vrijeme u Crnu Goru dolazi veliki broj florista i baštovana, koji su sabirali herbarski i živi materijal: → Franz Malý, → Richard Chandler Alexander, → Domenico Papafava, → Giuseppe Clementi, → Thomas Pichler, → Franz Welden i drugi. Treći period botaničkih istraživanja u Crnoj Gori Antonio Baldacci je ograničio na period 1878–1930. To je vrijeme kada u Crnu Goru dolaze brojni botaničari iz svih većih botaničkih centara, a naročito su ga obilježili: → Josef Rohlena, → František Bubák, → Bohuslav Horák, → Ignaz Szyszylowicz, → Carl Studniczka, → Joseph Bornmüller i drugi. Značajna su dva istoriografska priloga u kojima je rekonstruisano putovanje → Josifa Pančića u Crnu Goru: jedan je objavio 1920. Antonio Baldacci, a drugi 1967. sarajevski botaničar i dendrolog → Pavle Fukarek. Kraći pregled botaničkih istraživanja u Crnoj Gori publikovao je 1970. → Vukić Pulević, a znatno opširniji 2006. u knjizi Botaničari i Crna Gora. U vremenu 1980–2012. publikovana je cjelovita i sveobuhvatna četvorotomna bibliografija o flori i vegetaciji Crne Gore (Vukić Pulević 1980, 1985. i Vukić Pulević i Zlatko Bulić, 2004, 2012). Bibliografija sadrži preko 3.000 jedinica objavljenih u više od 220 periodičnih publikacija (časopisa), zbornika i posebnih izdanja. Obuhvaćene su sve predmetne, sistematske i ekološke kategorije: alge, gljive, lišaji, bakterije, mahovine, paprati, cvjetnice, citogenetika, fitocenologija, ekologija, morfologija i anatomija, fitohemija, kulturna i dekorativna flora, ljekovita, industrijska i medonosna flora, korovske biljke, zaštita flore i vegetacije, bibliografije i istorijati, biografije, botanički putopisi i izvještaji, fitonimija, fitotoponimija i drugo.