Ascherson, Paul Friedrich August, njemački ljekar i botaničar (Berlin, 4. VI 1834 – Berlin, 6. III 1913). Bio je doktor medicine i doktor filozofije honoris causa, honorarni redovni profesor Berlinskog univerziteta i tajni vladin savjetnik. Jedan je od osnivača Botaničkog udruženja provincije Bradenburg, kao i njegovog časopisa. Dugogodišnji je kustos Botaničkog muzeja u Berlin-Dahlemu. Za njegovo opredjeljenje za botaniku značajan je bio dolazak Alexandra Brauna iz Gisena u Berlin, koji mu je „skrenuo pažnju na floru domovine” i nagovorio ga da za disertaciju ne uzima temu iz medicine već iz botanike. Još od mladosti Ascherson je dosta putovao. Znao je veoma dobro geografiju, pa je izučavao floru raznih područja. Naročito su ga privlačile zemlje Sredozemlja. Pet puta je bio u Egiptu i prošao Libijsku pustinju. Bio je na Korzici i četiri puta u Italiji, a pośećivao je još: Karpate, Mađarsku, Norvešku, Englesku (tri puta), Francusku (dva puta), Grčku, Tursku (kod Carigrada) i druge destinacije. Godine 1867. Ascherson pośećuje tadašnju austrougarsku pokrajinu Dalmaciju i to njen južni dio. Na ovoj ekskurziji bio je u društvu sa tirolskim župnikom i botaničarem → Rupertom Huterom i baštovanom → Thomasom Pichlerom. Iz Dubrovnika su pošli za → Boku Kotorsku, a potom za planinu → Orjen. Poduhvat mu je u potpunosti uspio o čemu śedoči iscrpan putopis, koji je objavio 1868. godine u časopisu Geografskog društva u Berlinu, sa naslovom (u prevodu): „Planina Orjen iznad Boke Kotorske”. Da je Ascherson bio svestrano obrazovan i da je osim flore dobro poznavao i geografiju, etnologiju i istoriju, vidi se po raznovrsnim podacima koje je zabilježio u Boki i na Orjenu. Tako piše o podzemnim vodama kod Risna, samoniklim sastojinama oleandera, tjesnacu Verige, Risnu i Perastu, konfesijama u Boki, toponimima, mentalitetu stanovnika i drugom. Aschersonovo ime stoji i uz jednu novu biljku iz crnogorske i balkanske flore, koju je, na putu iz Risna za Orjen, prvi zapazio Rupert Huter. Novu vrstu zajedno su opisali → Roberto Visiani i Paul Ascherson i dali joj ime u čast pronalazača – Vincetoxicum huteri Visiani & Ascherson. Godine 1877. Paul Ascherson u koautorstvu sa → Augustom Kanitzom objavljuje u Klužu (Claudipoli), na latinskom jeziku, pregled flore za jedan dio Balkanskog poluostrva, čiji je naslov: „Catalogus cormophytorum et anthophytorum Serbiae, Bosniae, Hercegovinae, Montis Scodrus, Albaniae”. U ovoj poziciji Mons Scodrus označava Crnu Goru. Bibliografi su izveli spisak Aschersonovih radova od oko 1.500 naslova. Tu se posebno ističe višetomno djelo „Synopsis der Mitteleuropäischen Flora” (1896–1938), koje je pisao zajedno sa Paulom Graebnerom. Završetak djela nije doživio jer se za njegova života pojavilo svega sedam tomova, da bi do 1938. Paul Graebner objavio sljedećih pet. U tom kapitalnom djelu nalazi se nekoliko značajnih podataka iz flore Crne Gore, kao što je prevođenje roda i vrste Lilium gracile Ebel u Fritillaria gracilis (Ebel) Asch. & Graeb.