Botanički leksikon Crne Gore
Ovo je preliminarno web izdanje leksikona. Sva prava vezano za sadržaj članaka i ilustracije zadržava CANU. Slijedi slučajno odabran članak iz Leksikona.
Petteria ramentacea (Sieber) Presl.
Petteria ramentacea (Sieber) Presl. (fam. Leguminosae), zanovijet, listopadni, gusto granati grm, sa naizmjeničnim, trodjelnim listovima na dugoj peteljci. Cvjetovi su leptiroliki, intenzivno žuti, u gustim, kratkim, uspravnim grozdovima. Mahune su pljosnate, blago srpaste, u zrelosti smeđe. Cvjetovi se razvijaju s proljeća, ugodnog su mirisa i jako privlačni za pčele. Biljka naseljava osunčane i tople submediteranske kamenjare i šikare, i gradi posebnu subasocijaciju u okviru zajednice bjelograbića i kostrike, provizorno nazvanu: Rusco-Carpinetum orientalis Blečić & Lakušić 1966. subass. petterietosum prov. (Z. Bulić 1989). Prostorno je vezana za kanjone rijeka Morače i Cijevne i dolinu Zete, svojevrsne refugijume u kojima je uspjela preživjeti glacijaciju. Okarakterisana je kao reliktna zajednica, nastala degradacijom bijelograbićevih šuma. Van granica Crne Gore, areal zanovijeti obuhvata Dalmaciju, BiH i Albaniju, što je čini zapadno-balkanskim endemom dinarskog rasprostranjenja. Takođe je i prva novoopisana biljka iz flore Crne Gore, sa prvobitnim imenom Cytisus ramentaceus Sieber. Opisao ju je njemački botaničar → Franz Wilhelm Sieber 1822. godine, na materijalu sakupljenom u blizini Kotora. Zbog izuzetne dekorativnosti zanovijet se često kultiviše, pa time njen sekundarni areal prevazilazi granice prirodnog.
Lit.: Franz Wilhelm Sieber, Neue und seltene Gewächse, Flora, 5 (1), Regensburg 1822, str. 241–248. Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 195. Čedomil Šilić, Atlas drveća i grmlja, Sarajevo, Svjetlost, 1988, str. 119. Zlatko Bulić, Flora i vegetacija kanjona rijeke Cijevne u Crnoj Gori – ekološko fitogeografska studija, Magistarska teza, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 1994, str. 201–222. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 2016, str. 260–261. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 431–433.
D. Stešević