Botanički leksikon Crne Gore
Ovo je preliminarno web izdanje leksikona. Sva prava vezano za sadržaj članaka i ilustracije zadržava CANU. Slijedi slučajno odabran članak iz Leksikona.
Nymphaea alba L.
Nymphaea alba L. (fam. Nymphaeaceae), bijeli lokvanj, bijeli lopuv, lopuh, vrsta iz porodice lokvanja, koja nalik svom srodniku žutom lokvanju (→ Nuphar luteum (L.) Sm.) ima formu zeljaste trajnice sa rizomom, plutajuće listove na dugim drškama, sa ovalnim liskama, duboko usječenim pri bazi i jednim krupnim, bijelim cvijetom. Listića čašice su 4, latica i prašnika je mnoštvo, tučak je jedan, nadrastao. Cvjeta s kraja proljeća i tokom ljeta, a naseljava stajaće i slabo tekuće vode. Bijeli lokvanj Nymphaea alba L. (syn. Castalia alba (L.) Wood) graditelj je zajednice sa žutim lokvanjem Nymphaeto-Nupharetum lutei Lakušić 1965, a njegovo ime je sadržano u svezi Nymphaeion albae Oberd. 1957, koja objedinjuje sublitoralne zajednice ukorjenjujućih flotantnih biljaka. Pomenuti sintaksoni su ekvivalenti → NATURA 2000 stanišnog tipa 3150 – Prirodne eutrofne vode sa vegetacijom Magnopotamion i Hydrocharition. U svježem stanju svi djelovi biljke su otrovni, međutim, poslije termičke obrade mogu se konzumirati. Jestivim se smatraju mladi izdanci, još neotvoreni cvjetovi i sjemenke. Kao i u slučaju žutog lokvanja, pržene sjemenke se mogu jesti ili koristiti umjesto kafe, dok rizom i cvijet imaju upotrebu u narodnoj medicini.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 72. Vilotije Blečić &, Radomir Lakušić, Prodromus biljnih zajednica Crne Gore, Glasn. Republ. Zav. Zašt. Prir. – Prirod. Muz., 9, Titograd, 1976, str. 96. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 446–447. Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb, August Cesarec, 1990, str. 124. Danijela Stešević & Danka Caković, Katalog vaskularne flore, Tom I, Podgorica, CANU, 2013, str. 281. Danka Petrović, Sead Hadžiablahović, Snežana Vuksanović, Vesna Mačić, Dmitar Lakušić & Đorđije Milanović, Katalog tipova staništa Crne Gore značajnih za EU u Crnoj Gori, verzija 3, Podgorica – Beograd – Banja Luka, 2019, str. 39. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 225.
D. Stešević