Pantocsek, Josef, mađarski i slovački ljekar i botaničar (Trnava, Slovačka, 15. X 1846 – Tovarnik, Slovačka, 4. IX 1916). Studirao je medicinu u Getingenu (1869–1870) i Beču (1870–1873). Za doktora medicine promovisan je 1875. (? 1877). Dvadeset godina radio je kao ljekar u mjestu Tovarniki, a u peridu 1896–1914. rukovodio je centralnom bolnicom u Bratislavi. Pantocsek se posvećuje botanici pod uticajem → Augusta Grisebacha, koji mu je bio profesor na studijama u Getingenu. Tako je 1872. godine i krenuo na istraživačku ekspediciju u dinarsko područje Balkanskog poluostrva. Na put je pošao sa prijateljem sa studija → Josephom Arminom Knappom. Iz Beča su preko Trsta stigli u Dubrovnik, a potom i u Trebinje, u čijoj su okolini nekoliko dana botanizirali. Preko Kotora i Cetinja, Pantocsek ide u unutrašnjost Crne Gore u pośetu visokim planinama. Prvo je obišao → Komove, a potom je preko Kolašina i planine → Sinjavine stigao na → Durmitor. U povratku je išao preko Šavnika, Nikšića i Cetinja za Kotor. Pantocsek je prvi botaničar koji je toliko duboko ušao u unutrašnjost Crne Gore, što mu je omogućilo da sabere obimnu herbarsku zbirku, punu botaničkih noviteta. Materijal je veoma brzo proučio, tako da već sljedeće, 1873. godine, objavljuje u Beču 24 novoopisana taksona, a 1884. u Bratislavi izlazi knjiga Adnotationes ad floram et faunam Herzegovinae, Crnagorae et Dalmatiae, u kojoj je prikazana cjelokupna sakupljena građa. U uvodnom dijelu studije Pantocsek opisuje svoje putovanje, a posebno prikazuje naučne rezultate i daje spisak od 533 roda, 1.478 vrsta, 120 varijeteta i 4 hibrida, koje je sabrao na putu po Hercegovini i Crnoj Gori. Među ovima nalazi se preko 70 taksona novih za nauku. Većinu sabranog materijala proučio je sâm Pantocsek, dok je neke rodove i vrste ustupio Augustu Grisebachu i Heinrich G. Reichenbachu. Od vrsta koje su izdržale kritiku i opstale u literaturi treba istaći sljedeće: Chrysanthemum larvatum Griseb., Hieracium gymnocephalum Griseb., Phyteuma pseudorbiculare Pant. (→ Phyteuma L.), Corydalis pseudocava Pant., Viola nicolai Pant. (→ Viola L.), Potentilla montenegrina Pant. (→ Potentilla L.), Viburnum maculatum Pant. (→ Viburnum L.), Thlaspi cuneifolium Griseb. Pantocsekov istraživački poduhvat na Balkanu visoko je ocijenio → Roberto Visiani, nazvavši njegovo putovanje po Crnoj Gori kao „laboriosissima inquisitio”. Čast imena Josefa Pantocseka ponio je i jedan takson iz crnogorske flore – Aconitum pantocsekianum Degen & Baldacci.