Tommasini, Mutius Ritter von, italijanski botaničar i visoki službenik u Trstu (Trst, 4. VI 1794 – Trst, 31. XII 1879). Tommasini je prvo došao u Ljubljanu da uči gimnaziju, čiji je prefekt bio poznati botaničar Franz Hladnik koji je kod mladića na vrijeme probudio ljubav prema biljkama. Godine 1811. odlazi u Beč, đe prvo započinje studije medicine, a potom prelazi na pravo, koje završava u Gracu 1817. U Beču se upoznao sa → Nicolausom T. Hostom i drugim poznatim botaničarima toga vemena, što je uticalo da botanika postane njegova životna preokupacija. Tommasini je službovao prvo u Trstu, a zatim u Splitu, Zadru, opet u Splitu, da bi 1827. godine ljetnje mjesece (od 16. juna do septembra) proveo kao okružni komesar u Kotoru. U vremenu 1850–1861. Tommasini zauzima visoku dužnost predśednika tršćanskog magistrata. Boravak u Kotoru iskoristio je za prilično iscrpna botanička istraživanja. Stizao je do Stanjevića, Brajića i Spiča, kao i preko Krivošija do Grahova, ali nije prelazio na tada slobodnu teritoriju Crne Gore, zbog pojave kolere i karantina na granici. Biljke sa → Lovćena donosio mu je jedan Njeguš, koji je snabdijevao kotorsku apoteku ljekovitim biljem. Kako u to vrijeme nije imao dovoljno specijalističkog iskustva, to je sabrane biljke slao istovremeno na proučavanje botaničarima Nicolausu T. Hostu (Beč) i → Robertu Visianiju (Padova), koji su opisali nekoliko novih vrsta. Među njima posebno je zanimljiva Silene tommasinii Vis., koju je sa Lovćena „u torbici” donio anonimni sabirač sa Njeguša. I još nekoliko biljaka ponijelo je Tommasinijevo ime (otkrivene na drugim prostorima): Potentilla tommasiniana F. W. Schultz, Moehringia tommasinii Marches., Campanula tommasiniana K. Koch, Tragopogon tommasinii Sch. Bip., Crocus tommasinianus Herb. i druge. Od biljaka koje je Tommasini otkrio i opisao, treba istaći Pedicularis friderici-augusti Tomm., koju je pronašao na Slavniku i imenovao je 1839. godine u čast saksonskog kralja → Friedricha Augusta. Ova vrsta zastupljena je u crnogorskoj flori, a u literaturi se pominje i forma ovog taksona pod imenom Pedicularis friderici-augusti Tomm. f. montenegrina (Ebel) Hay. Godine 1835. Tommasini je u časopisu Flora (Regensb.) objavio iscrpan putopis sa naslovom (u prevodu) Botanička putovanja po okrugu Kotora. Osim što je dao prilično opširan prikaz flore sa terena kuda je prolazio, Tommasini je zabilježio i znatan broj drugih važnih podataka, kao što su: gradnja puta od Risna prema Crkvicama, pojava kolere i postavljanje karantina i sanitarnih stanica na tadašnjim granicama Austrije prema Crnoj Gori i Turskoj.