Rohlena, Josef, češki botaničar (Prepih kod Opačna, 3. I 1874 – Prag, 26. I 1944). Nižu gimnaziju učio je 1885–1889. u Rihanovi, a učiteljsku školu 1889–1893. u Karlovom Hradcu. Službovao je prvo kao učitelj u Lisi na Labu, potom u Starim Benatkama, da bi 1895. prešao u Prag, đe ostaje do kraja života. Penzionisao se 1931. kao direktor jedne praške škole. Nije upisivao studije, već je svoj rad u botanici otpočeo kao entuzijasta i amater, da bi kasnije postao veoma uvaženi botaničar. Za izučavanje flore Crne Gore Rohlenu je motivisao → Josef Velenovský, poznati botaničar i profesor Univerziteta u Pragu. Rohlena je u Crnu Goru dolazio šest puta, počev od 1901. do 1906. Od toga, tri puta je bio u društvu sa svojim kolegom i prijateljem iz Praga, mikologom → Františekom Bubákom. Proputovao je sve do tada oslobođene krajeve Crne Gore, od Bara i Ulcinja do graničnih planina prema Bosni i Hercegovini – → Maglića, Volujaka i Bioča, zatim prema śeveru: do → Durmitora, → Sinjavine, Lukavice, → Komova, Śekirice i drugih krajeva. Uz rijeku Lim je išao do Jerinje glave. Na putovanjima po Crnoj Gori Rohlenu je pratio → Krsto Pejović sa Njeguša. Rezultate svojih istraživanja biljaka iz Crne Gore Rohlena je objavio u preko 30 manjih i većih priloga, od kojih mu se posebno ističu oni numerisani s brojevima 1–12, objavljeni u Pragu u izdanjima Češke akademije nauka i Praškog muzeja. Među sabranim biljkama veliki broj je prvi put nađen u flori Crne Gore, a preko 200 taksona prvi put su opisani kao novi za botaničku nauku. Takve su nove vrste: Berteroa gintlii Rohlena, Sedum horakii Rohlena, Gentiana laevicalyx Rohlena (→ Gentiana L.), Lamium lovcenicum Rohlena (→ Lamium L.), Verbascum durmitoreum Rohlena (→ Verbascum L.), Verbascum nicolai Rohlena, Vicia montenegrina Rohlena (→ Vicia L.), Hieracium coloriscapum Rohlena & Zahn, Hieracium pseudotommasinii Rohlena & Zahn, Euphorbia dominii Rohlena i druge. Nekoliko biljaka iz flore Crne Gore nazvano je u čast imena Josefa Rohlene: Thymus rohlenae Velen., Leucanthemum rohlenae Horvatić, kao i jedna vrsta hare (→ Slatkovodne alge) Chara rohlenae Vilhelm, i druge. Godine 1942. Rohlena izdaje u Pragu monografiju Conspectus Florae Montenegrinae, koja predstavlja do danas najpotpunije djelo o flori Crne Gore. Ukupno su prikazane 2.623 vrste i 194 podvrste cvjetnica i paprati. Rohlena je u ovu knjigu unio i kritički obradio rezultate ostalih botaničara, koji su istraživali crnogorsku floru, a naveo je i 37 imena sakupljača biljaka na teritoriji Crne Gore. Glavni dio Rohleninog herbara iz Crne Gore nalazi se u Pragu (u Botaničkom institutu na Univerzitetu, u Narodnom muzeju i na drugim mjestima), a srijeće se i po drugim evropskim centrima. Rohlena je dobro naučio crnogorski jezik, i to u izvornom obliku, jer ga je savladao u neposrednom kontaktu sa ljudima na terenima koje je izučavao.