Skadar (prijestonica), grad na jugoistočnoj obali Skadarskog jezera. Nalazi se na brdu koje je visoko 135 m, između rijeke Kiri i Skadarskog jezera. Oko 1040. ušao je u sastav dukljanske države kneza → Vojislava. Skadar je bio prijestonica vladara iz dinastije → Vojislavljevića. Dukljanski vladar → Bodin Vojislavljević u prijestonici Skadru dočekao je 1096. jednog od vođa Prvog krstaškog rata Rajmunda Tuluskog. Kralj Bodin je krstašku vojsku dočekao prijateljski, a sa Rajmundom se pobratimio. Vizantija je osvojila Skadar 1113/14, za vrijeme vladavine kralja → Đorđa Vojislavljevića. U neposrednoj blizini prijestonice nalazila se crkva posvećena sirijskim mučenicima Sergiju i Vakhu, na lijevoj obali Bojane. Crkva Sv. Srđa i Vakha bila je porodična grobnica dukljanskih vladara: → Mihaila Vojislavljevića, Bodina, → Dobroslava Vojislavljevića, → Vladimira II Vojislavljevića i → Gradihne Vojislavljevića. Poslije 1360. grad Skadar nalazi se pod vlašću braće Balšić: → Stracimira Balšića, → Đurađa I Balšića i → Balše II Balšića. Skadar je bio prijestonica i vladara iz dinastije → Balšića, koja je u njemu imala dvor. U pohodu protiv velikog župana Nikole Altomanovića sredinom juna 1371. kralj Vukašin Mrnjavčević stigao je sa svojom vojskom u Skadar. U prijestonici su ga dočekali Balšići. Spominje se u izvorima da je Đurađ I 1372. imao dvor i svog dvorodržicu u Skadru. → Đurađ II Stracimirović Balšić 27. januara 1386. pod Skadrom izdao je dubrovačkim poslanicima povelju gradu Sv. Vlaha. Zbog blizine Osmanlija, Đurađ je prijestonicu iz Skadra prebacio u → Ulcinj. Osmanlije su krajem septembra 1392. zarobile Đurađa II, koji je oslobođen nekoliko mjeseci kasnije kada je predao: Skadar, Drivast i Sveti Srđ na Bojani. U septembru 1395. Đurađ II je osvojio Skadar i otjerao osmanskog upravnika Šahin-pašu. Vidjevši da ne može da zadrži grad, predao ga je Veneciji 1396, u čijem će posjedu ostati do 1479. godine.