Ulcinj (prijestonica), grad na krajnjem južnom dijelu Jadranskog mora. Crnogorski gospodari → Balšići oslobodili su Ulcinj od arbanaškog kneza → Karla Topije u proljeće 1368. godine. Ulcinj je u doba njihove vladavine imao veliki značaj. U njemu se nalazila prijestonica → Đurađa II Stracimirovića Balšića. Đurađ je u svojoj prijestonici imao dvor sa protovestijarom, kefalijom, vojvodom i logotetom. Njegov upravnik za državne finansije bio je Mlečanin Filip Bareli. U dokumentima se Đurađ II najčešće naziva signore di Dulcigno. U Ulcinju su mletački trgovci imali svog konzula Benedikta Kontarinija. Krajem februara 1388. u prijestonici Đurađ II izdao je povelju o slobodi trgovine svim Venecijancima koji u Ulcinju borave. Život u prijestonici bio je regulisan statutom koji se prvi put pominje 1366. godine. Đurađ II je umro 1403. i sahranjen u prijestonici, u grobnici s natpisom ili u podu Bogorodičine ili Markove crkve. → Balša III Balšić nastavio je da živi i politički djeluje u prijestonici, do zauzimanja od strane Mletačke republike. Balša III je 1412. ponovo vratio Ulcinj, ali centar crnogorske države bio je u Baru. Ulcinj je bio u sastavu države Balšića do 1421. godine.