Momišići, arheološki lokalitet u istoimenom naselju u Podgorici. Devastiran je prilikom izvođenja građevinskih radova 1959. kada je prikupljeno više stotina arheoloških nalaza iz razdoblja od IV–III do II v. p. n. e., kao i humani osteološki materijal. Pretpostavlja se da materijal potiče iz više razorenih grobova (prema pojedinim navodima na tom potezu je početkom XX v. „zaravnjena velika zemljana gomila”). Arheološki materijal se nalazi u JU Muzeji i galerije Podgorice (→ Arheološke zbirke u crnogorskim muzejima). Iako uslovi nalaza predmeta iz Momišića nijesu pouzdani, očuvani materijal [keramičke posude (→ Grnčarstvo, antika), → nakit, oružje (→ Naoružanje), numizmatički nalazi (→ Numizmatika) i predmeti različite namjene] pruža uvid u materijalnu i duhovnu kulturu → Ilira, indigene zajednice, koja je živjela na obodu Zetske ravnice, najvjerovatnije → Labeata. Osim nekoliko ulomaka posuda grube fakture, među keramičkim materijalom prevladavaju importovane helenističke forme, različite provenijencije. To su uobičajene forme čaša [atički tip skifosa, kanelovani skifosi i kantari tipa Gnathia (→ Gnatia keramika)], unguentariji (naglašenog trbuha ili vretenasti), te pojedinačni primjerci posuda (amforiska, zdjela, olpa i sl.). Komadi nakita kojima se izražava identitet pripadnika autohtone zajednice, a čine dio nošnje (omega igle, fibule štrbačkog tipa) izrađeni su od bronze i stilizovani u duhu helenske kulture. Brojne su i fibule latenske sheme, kao i igle s različito ukrašenom glavom, koje su, uglavnom, služile kao ukosnice. U Momišićima su nađene dvije spiralne narukvice sa završecima u vidu glave zmije (→ Kult zmije), elementi nakita, srebrni privjesci (medaljon, figura ptice) i perle od staklene paste, nastali u helenističkim centrima. Među nakitom izdvaja se srebrni prsten kalotaste glave s urezanom predstavom, moguće religioznog sadržaja. Prema formi i načinu ukrašavanja prstena nalikuje gostiljskom primjerku (→ Vele ledine). Oružje čine koplja (prevladavaju koplja s listolikim bodilom ili koplja s izraženim rebrom), korica za zaštitu koplja i nekoliko primjeraka noževa (jednosjekli zakrivljeni noževi). Bronzani novac Dirahiona, iz III v. p. n. e., potvrđuje približno datovanje pojedinih predmeta iz grobova pod → tumulom na obodu Zetske ravnice. Arheološki materijal iz Momišića u zaleđu helenizovanih primorskih naseobina pokazuje da indigena zajednica koja je živjela u basenu Skadarskog jezera, čuva svoj identitet, što se ogleda kroz izradu oružja, dijelom i nakita. Keramičke posude i nakit, uvezeni su iz centara na obali (Drač i Lješ u Albaniji, → Ulcinj, → Budva, → Risan), koji su, osim što su bili važni redistributivni trgovački centri, mogli biti i zanatska središta ovih proizvoda pod uticajem helenske i latenske kulture.