Narukvica u obliku zmije sa budvanske nekropole, III v. p. n. e., JU Muzeji i galerije Budve

Kult zmije, antički kult. Pripadnici zajednice → Ilira u grčku mitologiju uvršteni su preko mita o → Kadmu i Harmoniji, čiji je sin Ilirije postao njihov eponimni heroj, a njegovi roditelji preobraženi u zmije (→ Budva, → Antički kultovi). Stoga, ne čude nalazi predmeta izrađenih u obliku zmije, koji potiču sa različitih lokaliteta u Crnoj Gori, i bili su omiljeni među domicilnim stanovništvom. Pokretni nalazi od kojih se neki mogu posredno, a drugi neposredno, vezati za ovaj kult pronađeni su u Budvi, → Glogoviku, Gostilju (→ Vele ledine), → Momišićima i → Risnu. Kao primjer popularnog → nakita u predrimskom periodu, koji se veoma posredno može vezati za ovaj kult, možemo navesti pet narukvica u vidu spiralne zmije pronađenih u Budvi. Dvije su u paru i datovane su u period V–IV v. p. n. e., dok su ostale datovane u III v. p. n. e. Pronađen je i deformisani prsten od spiralno uvijene tanke zlatne žice, koji se na jednom kraju završava stilizovanom zmijskom glavom, datovan u period od III do II v. p. n. e. U Glogoviku su pronađene dvije lučne fibule, ukrašene po luku sa četiri, odnosno pet prstenastih ukrasa. Glava, rep i pršljenovi fibula daju utisak stilizovanog škorpiona ili zmije, i datovane su u period od V do IV v. p. n. e. Predstava na jednoj od pronađenih pojasnih pločica iz Gostilja povezana je sa kultom zmije. Na pojasnoj pločici iz groba br. 126 prikazana je kompozicija koju s lijeva na desno čine zmija, konjanik, pali neprijatelj ispod konjanika, orao i pješak sa kopljem i štitom. Čitava scena može biti kultnog karaktera, jer zmija moguće predstavlja rodonačelnika Ilira, koja se zaštitnički pruža iznad konjanika prema neprijatelju. Pločica je datovana u III–II v. p. n. e. Na Velim Ledinama su pronađene i tri lučne srebrne fibule sa bronzanom iglom, tip Čurug–Štrpci, koje mogu podsjećati na povezanost sa predmetnim kultom. Ukrašene su po luku sa četiri zvjezdasta prstena. Glava, rep i pršljenovi fibula daju utisak stilizovane zmije i datovane su u II v. p. n. e. U Momišićima su pronađeni narukvica i fibula. Fragmentovana spiralna srebrna narukvica iz četiri dijela završava se u obliku zmijske glave. Bronzana lučna fibula kojoj nedostaje igla, ukrašena je po luku sa pet zvjezdastih prstenova. Glava, rep i pršljenovi fibule daju utisak stilizovane zmije. Narukvica i fibula datovani su od III do II v. p. n. e. U Risnu je pronađena lučna bronzana fibula, ukrašena po luku sa zvjezdastim prstenjem i manjim pršljenom na repu. Glava, rep i pršljenovi fibule daju utisak stilizovanog škorpiona ili zmije. Fibula je bez igle, datovana u III v. p. n. e.

Literatura: Д. Гарашанин, М. Гарашанин, „Црна Гора у освит писане историје”, Историја Црне Горе, I, Титоград, 1967, 130–132; A. Jovanović, „Prilog proučavanju pojasnih pločica sa ilirskog prostora”, Godišnjak CBI ANUBiH, XXV, 1989, 116–117; Lj. Popović, Antička grčka zbirka, Beograd, 1994; A. Cermanović-Kuzmanović, D. Srejović, Leksikon religija i mitova drevne Evrope, Beograd, 1996; Č. Marković, Antička Budva – nekropole, istraživanja 1980–1981, Podgorica, 2012; J. Lj. Cvijetić, „Prilog poznavanju autohtonih kultova u jugoistočnoj Dalmaciji i problem ubikacije antičke Termidave”, Nova antička Duklja, V, 2014, 64; D. Gazivoda, Antički kultovi na tlu Crne Gore, Podgorica, 2023.

Izvor: J. Đurović, J. Jelušić, M. Vrzić, Katalog izložbe „Blago budvanske nekropole (iz zbirki drugih muzeja), Budva, 2007; V. Kovačević, Katalog izložbe „Blago antičke Boke”, Tivat, 2007.

D. Gazivoda, Č. Marković