Vele ledine, arheološki lokalitet u selu Gostilju u okolini Skadarskog jezera, u Golubovcima. Na ovom lokalitetu otkrivena je antička → nekropola u kojoj je u sistematskim arheološkim iskopavanjima, obavljenim 1956–1958, otkriven 131 grob sa pretežno inhumiranim pokojnicima (→ Inhumacija). Među otkrivenim grobovima konstatovana su i tri sa kremiranim pokojnicima (→ Incineracija), kao i određen broj praznih, koji su označeni kao → kenotafi. Svi inhumirani pokojnici položeni su u relativno plitke jame bez posebnih konstrukcija, u ispruženom položaju sa rukama opruženim niz tijelo ili prekrštenim na stomaku i sa bogatim grobnim prilozima, među kojima veći broj pripada keramici, zatim oružju, → nakitu i novcu (→ Numizmatika). Keramika u osnovi pripada periodu helenizma i njeno porijeklo se vezuje za italsko kopno, za tzv. Gnathia (→ Gnatia keramika) ili kampansku keramiku. Među formama dominiraju skifosi, krčazi, posude sa dvije drške, balzamarijumi, zdjele i posude malih dimenzija. Od → naoružanja uglavnom su zastupljena gvozdena koplja i noževi, dok se među nakitom izdvajaju fibule različitih oblika, dvojne igle, naušnice sa karakterističnim negroidnim glavama, prstenje sa ugraviranim predstavama i narukvice. Među nalazima posebno su zanimljive četiri reljefne pločice sa složenim votivnim ili simboličkim kompozicijama, načinjene od tankog, iskucanog, srebrnog lima, apliciranog na gvozdenu podlogu, koje su najvjerovatnije korišćene kao jezičci za pojas (→ Pojasne pločice sa Velih ledina). Poseban značaj pločica ogleda se u mogućnosti upoznavanja određenih elemenata vezanih za religiju → Ilira, budući da su na njima predstavljeni različiti religiozni simboli, među kojima se ističe koplje sa Meduzinom glavom, grifoni, delfini, ptice, zmije, kao i predstava heroiziranog pokojnika na konju, moguće mitskog heroja Ilira u borbi sa Makedoncima, pod zaštitom zmije. Na osnovu nalaza, posebno novca, sahranjivanje na nekropoli moguće je pratiti u dvije faze, obilježene kao Gostilj I i Gostilj II, sa dvije podfaze – Gostilj IIa i IIb. Fazi Gostilj I pripadaju skifosi sa koničnom, suženom nogom, krčazi sa tordiranom drškom, fibule tipa Čurug–Štrpci, dvojne igle i srebrni jezičci sa votivnim predstavama. Fazi Gostilj IIa pripadaju skifosi sa niskom koničnom nogom, fibule sa dvije igle i lukom u obliku žice i koplja, a fazi Gostilj IIb fibule sa srcolikim lukom i određene keramičke posude koje se približavaju rimskim formama. Kako nađeni novci pokazuju, sahranjivanje u fazi Gostilj I vršeno je između 200. i 160. g. p. n. e., u fazi IIa između 160. i 125. g. p. n. e., a u fazi IIb između 125. i 100. g. p. n. e. Šire posmatrano, nekropola na Velim ledinama u Gostilju korišćena je od posljednje četvrtine III v., pa do kraja II v. p. n. e. Ovdje su najvjerovatnije sahranjivani pripadnici ilirskog plemena → Labeati.