Pinus heldreichii Christ. (fam. Pinaceae), munika, četinarsko vječnozeleno drvo, visoko 20 (30) m i prečnika debla preko 1 m. Tercijarni je relikt i endemit Balkanskog i južnog dijela Apeninskog poluostrva. Najveći dio njenog → areala je na centralnom i zapadnom dijelu Balkana (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Kosovo, Albanija, Makedonija, Grčka i Bugarska), a mali dio areala je u južnoj Italiji (Kalabrija i Bazilikati). U Crnoj Gori je rasprostranjena od → Rumije, → Orjena i → Lovćena pa do → Prokletija. Od crnogorskih primorskih planina, najviše je zastupljena na Orjenu, đe je 1864. godine opisana kao Pinus leucodermis Antoine. Najčešće raste na krečnjačkoj podlozi i nerazvijenim zemljištima na južnim ekspozicijama strmih, stjenovitih i suvih planinskih padina subalpijskog pojasa, tj. đe nema velike konkurencije drugih vrsta drveća. Međunarodno je značajna vrsta, zaštićena prema nacionalnom zakonodavstvu. Munikine šume Crne Gore pripadaju svezi Pinion heldreichii (Horvat 1950) Blečić 1959, redu Pinetalia heldreichii-nigrae Lakušić 1972, klasi Erico-Pinetea Horvat 1959, koja je raščlanjena na tri geografske varijante: 1. Pinetum heldreichii mediteraneo-montanum Blečić et Lakušić 1969. (primorska montana šuma munike), rasprostranjena je na primorskim i nekim srednjim jugoistočnim Dinaridima. Razvija se u pojasu između 1.200 i 1.800 mnv, na svim ekspozicijama i nagibima između 5° i 40°. Geološku podlogu na njenim staništima čine karbonatne stijene, a tla su plitka i erodirana. Sastojine munike na Orjenu, Lovćenu i Rumiji nemaju karakter šuma, već su facijesi u vegetaciji stijena i planinskih rudina na krečnjacima. Na planinama oko Nikšića (Štitovu, Maganiku i Prekornici) sklopljene sastojine munike razvijaju se na svim ekspozicijama i zahvataju široka prostranstva. Ove šume predstavljaju klimatogenu vegetaciju mediteransko-montanog i subalpijskog pojasa primorskih i nekih srednjih jugoistočnih Dinarida. U njima dominiraju balkanske endemične i submediteranske vrste. Karakteristične vrste zajednice su: Pinus heldreichii Christ, Dianthus petraeus Waldst. et. Kit. subsp. novakovicii Bald., Gentianella crispata Vis. subsp. ambliphylla Borbás, Lonicera formanekiana (Hálacsy.) Hayek., Senecio thapsoides DC. subsp. visianianus (Papaf.) Vandas., Viburnum maculatum Pant. 2. Pinetum heldreichii continentale Blečić et Lakušić 1969. (kontinentalna šuma munike), zastupljena je na → Bjelasici i → Sinjajevini. Razvijena je u pojasu između 1.500 i 1.700 mnv, na nagibima između 30° i 70°, na geološkoj podlozi, koju čine trijaski krečnjaci, a tla su buavica i smeđe krečnjačko tlo. Na Bjelasici ove šume predstavljaju trajni stadijum vegetacije u klimatogenom pojasu smrče. Karakterističan skup vrsta zajednice čine: Pinus heldreichii Christ., → Pinus sylvestris L., Daphne blagayana Freyer, Laserpitium marginatum Waldst. et. Kit., Silene viridiflora L., Thymus balcanus Borbás, i druge. 3. Pinetum heldreichii bertisceum Blečić 1959. (prokletijske šume munike), rasprostranjena je na → Komovima, Zeletinu, Visitoru, Śekirici, Čakoru i u vidu eksklava na Bjelasici. Razvijena je između 1.500 i 1.700 mnv na svim ekspozicijama i nagibima između 30° i 70°. Karakteristični skup vrsta čine: Pinus heldreichii Christ, Achillea abrotanoides Vis. subsp. montenegrina G. Beck & Szysz., Acinos alpinus (L.) Moench subsp. dinaricus Šilić, Daphne blagayana Freyer, Daphne oleoides Schreber, Euphorbia montenegrina (Bald.) K. Malý, Thymus albanus H. Braun, Wulfenia carinthiaca Jacq. Na Lovćenu, Rumiji, jugoistočnim ograncima → Durmitora, jugoistočnoj Sinjajevini, Smiljevici, → Hajli i Lazanskim kršima na Štedimu sastojine munike predstavljaju manje ili veće populacije razbacanih stabala po pukotinama krečnjačkih stijena, subalpijskim rudinama, ili u subalpijskim smrčevim šumama.