Areal, dio teritorije ili akvatorije Zemlje koji vrsta (rod, familija) naseljava. Veličina, oblik, granice areala i raspored vrste u njemu, uslovljeni su brojnim faktorima: klimatskim prilikama, mehaničkim preprekama, karakteristikama geološke podloge i zemljišta, biotičkim faktorima, uticajem čovjeka. Veličina areala značajno varira od vrste do vrste. Areal nekih biljaka se prostire na više kontinenata, druge vrste su rasprostranjenjem vezane samo za jedan planinski masiv ili još manju površinu. Prvu grupu čine kosmopoliti, dok areale male površine imaju endemi. Od kosmopolitskih vrsta u Crnoj Gori rastu: trska (→ Phragmites australis (Cav.) Trin. ex Steudel), kopriva (Urtica dioica L.), hoću-neću (Capsella bursa-pastoris (L.) Medikus). Crnogorski endemi su: Asperula baldaccii (Halácsy) Ehrend, Berteroa gintlii Rohlena, Edraianthus wettsteinii Hálacsy & Bald. subsp. lovcenicus Mayer & Blečić, Androsace komovensis Schönsw. & Schneew., Viola orphanidis Boiss. subsp. nicolai (Pant.) Valentine, Cardamine montenegrina Jar. Kucera, Lihová & Marhold, Verbascum durmitoreum Rohlena i drugi. Areali većine biljaka, po površini, nalaze se između kosmopolitskih i endemičnih. Oblik areala može biti veoma raznovrstan, ali svi se mogu podijeliti u dvije velike grupe: kompaktni i disjunktni. Kompaktni areal je predstavljen jednom, jedinstvenom površinom. Disjunktni arel čini nekoliko površina koje naseljava jedna vrsta, ali između njih se nalazi prostor koji data vrsta ne naseljava. Ovakvu distribuciju imaju biljke koje rastu na visokim planinama i izostaju u ravničarskim predjelima. Predstavnici crnogorske flore sa planinskom disjunkcijom su: Silene acaulis (L.) Jacq., Saxifraga marginata Sternb., Salix herbacea L. Vrsta sa velikom disjunkcijom areala je Wulfenia carinthiaca Jacq. (Alpi i → Prokletije, udaljenost disjunktnih djelova areala oko 700 km). Ramonda M. C. L. Richard je primjer roda sa disjunktnim arealom. Čovjek vjekovima utiče na areale biljaka. Nekim vrstama je proširio areale, tako što ih je namjerno ili slučajno prenio u područja koja nijesu dijelovi prirodnog areala. Ovako su se proširile brojne kulturne i korovske biljke. Mnogim vrstama je areal smanjen, jer je čovjek degradirao i zauzeo njihova staništa, ili eksploatacijom uništio neke populacije.