Papp, Beáta, mađarska briološkinja (Budimpešta, 19. V 1965 –). Biološki fakultet završila je 1989, a doktorske studije 1996. godine, na Eötvös Lóránd Univerzitetu u Budimpešti. Po završetku osnovnih studija, počinje da radi u Prirodnjačkom muzeju u Budimpešti u kojem je od 1990. godine imenovana za kustoskinju briološkog herbara. Beáta Papp se bavi taksonomskim i ekološkim istraživanjem mahovina u Mađarskoj i na Balkanu, sa posebnim osvrtom na njihovu zaštitu. Autorka je i koautorka više od 200 naučnih radova i publikacija. U herbar Prirodnjačkog muzeja u Budimpešti deponovala je 3.300 brioloških predmeta iz Crne Gore, od čega 122 taksona, koji se po prvi put pominju za crnogorsku briofloru. Beáta Papp prvi put stiže u Crnu Goru 2002. godine, sa kolegama: → Peterom Erzbergerom, Dánielom Pifkóm i Zoltánom Barinom, kada obilaze: → Skadarsko jezero, → Lovćen, Njeguše, Cetinje i Bar. Sljedeće godine, isti tim, odlazi na: → Rumiju, Lovćen i u → Boku Kotorsku. Beáta Papp u Crnu Goru dolazi ponovo 2004. godine, opet u društvu Petera Erzbergera. Oni tada obilaze → Durmitor i kanjon Tare. Dotadašnje rezultate istraživanja mahovina u Crnoj Gori, Papp i Erzberger publikovali su u 4 rada. Papp i Erzberger opet dolaze u Crnu Goru 2006. godine. Tada obavljaju istraživanja na → Prokletijama i po prvi put dolaze u posjetu → Prirodnjačkom muzeju Crne Gore. Od tada počinje intenzivna saradnja sa → Snežanom Dragićević, sa kojom 2007. i 2008. godine istražuju → Orjen, → Bjelasicu i → Komove. Beáta Papp, Peter Erzberger i Snežana Dragićević publikovali su 6 radova o mahovinama Crne Gore.