Mediteranska i submediteranska flora i vegetacija, flora i vegetacija razvijena u područjima oko Sredozemnog mora i na nekim oblastima oko Crnog mora. Tu vlada blaga mediteranska klima, koja se odlikuje odsustvom hladnog zimskog perioda i ljetnjim periodom suše sa visokim temperaturama. Zbog ovakvih klimatskih prilika, koje omogućavaju dug vegetacijski period, u biološkom spektru mediteranske flore → terofite imaju visoku zastupljenost. Klimatogenu vegetaciju mediteranskog područja predstavljaju tvrdolisne vječnozelene šume hrasta crnike iz sveze Quercion ilicis Br.-Bl. (1931) 1936. Zbog vjekovnih negativnih antropogenih uticaja, sječe i krčenja šuma, u Mediteranu se danas rijetko bilježe šume. U oblastima koje su nekad pokrivale šume javljaju se njihovi degradacioni stadijumi: makije, garige, tomilari, frigane, kamenjari. U Crnoj Gori, mediteranska flora i vegetacija razvijena je u priobalnoj zoni i na malim nadmorskim visinama južnih padina planinskog niza: → Orjen, → Lovćen, → Rumija. Jak uticaj Mediterana prodire rijekom Bojanom, tako da se tipično mediteranski elementi bilježe i uz obale → Skadarskog jezera. Vegetaciju čine makija, gariga, kamenjari, azonalne vegetacije razvijene u pukotinama stijena, na pješčanim plažama, na stijenama mlatne zone. Makija je zastupljena sa nekoliko asocijacija: Quercetum ilicis Br.-Bl. 1936, Orno-Quercetum ilicis H-ić (1956) 1958, Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.) Trinajstić 1985, Orno-Quercetum cocciferae Hić (1958) 1962. i druge. Široko rasprostranjena asocijacija garige je Erico-Cistetum cretici H-ić 1958, dok su kamenjari predstavljeni različitim asocijacijama redova Thero-Brachypodietalia Br.-Bl. (1931) 1936. i Scorzonero-Chrysopogonetalia H-ić & Ht (1956) 1958. U pukotinama stijena često se bilježi zajednica sa endemičnim edifikatorima, Campanulo-Moltkeetum petraeae H-ić 1963. Vegetaciju stijena mlatne zone čine Crithmo-Limonietum anfracti Ilijanić and S. Hečimović 1982, Crithmo-Limonietum cancellati Lakušić 1983. n. n., Plantagini-Limonietum cancellati H-ić (1934) 1939. Tipični mediteranski elementi flore prisutni u nabrojanim zajednicama su: Quercus ilex L., → Myrtus communis L., Pistacia lentiscus L., → Laurus nobilis L., → Arbutus unedo L., Viburnum tinus L., Juniperus phoenicea L., Prasium majus L., Crithmum maritimum L., → Spartium junceum L., Helichrysum italicum (Roth) G. Don fil. Submediteranska flora i vegetacija se nadovezuju na mediteransku, u horizontalnom i vertikalnom pravcu. Klima submediterana se razlikuje od mediteranske po hladnijim zimama i toplijim ljetima. Zbog nižih temperatura i kraćeg vegetacionog perioda, terofite u biološkom spektru submediteranske flore imaju manje učešće u odnosu na mediteransku floru. S obzirom na snažan mediteranski klimatski uticaj koji se pruža dolinama rijeka, submediteranski elementi se bilježe i na krajnjem sjeveru Crne Gore. U prelaznoj zoni Mediteran – submediteran, razvijena je vegetacija pseudomakije, u kojoj su vječnozelene i listopadne drvenaste vrste ravnopravno zastupljene. Ovaj tip vegetacije je u Crnoj Gori najbolje razvijen u okolini Skadarskog jezera. Klimatogenu vegetaciju submediteranskog područja čine termofilne listopadne šume reda Quercetalia pubescentis Br.-Bl. (1931) 1932, šikare i kamenjari nastali njihovom degradacijom. Od asocijacija pomenutog reda široku distribuciju u Crnoj Gori imaju: Rusco-Carpinetum orientalis Blečić & Lakušić 1966, Seslerio autumnalis-Ostryetum carpinifoliae Ht & H-ić 1950, Querco-Carpinetum betuli Horv. 1938. s. lat., Quercetum cerris montenegrinum Lakušić 1976, Quercetum trojanae montenegrinum Blečić & Lakušić 1975. Na kamenjarima se javljaju asocijacije istih redova kao u mediteranskom području, pri čemu širu distribuciju imaju travnjaci reda Scorzonero-Chrysopogonetalia H-ić & Ht (1956) 1958, u kome dominiraju submediteranski florni elementi. Prema unutrašnjosti Crne Gore, gdje slabi uticaj submediterana, javljaju se travne formacije reda Brometalia erectii Br.-Bl. 1936. Od azonalne vegetacije u submediteranskom području posebno je zanimljiva → hazmofitska, koju karakterišu floristički siromašne zajednice, ali uz veliki procenat endemične flore. Predstavnici endemične flore su: → Ramonda serbica Pančić, → Amphoricarpos neumayerianus (Vis.) Greuter, → Moltkia petraea (Tratt.) Griseb., Erysimum linariifolium Tausch. Elementi submediteranske flore u Crnoj Gori su: Carpinus orientalis Miller, Quercus pubescens Willd., Quercus trojana Webb, → Ostrya carpinifolia Scop., → Celtis australis L., Galium lucidum All. i drugi.
Lit.: Lujo Adamović, Biljnogeografske formacije zimzelenog pojasa Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore, Rad JAZU, 188 (50), Zagreb, 1911, str. 1–54. Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 1–506. Milorad Janković & Radoje Bogojević, Robureto-Carpinetum orientalis, nova asocijacija plavnih primorskih šuma kod Ulcinja, Arh. Biol. Nauka, 17, Beograd, 1965, str. 15–16. Milorad M. Janković, Lauro-Castanetum sativae M. Jank., nova termofilna i eumediteranska zajednica pitomog kestena i lovora u Boki Kotorskoj, i njena subasocijacija ericetosum M. Jank., kao degradacioni stupanj, Arhiv bioloških nauka, 18 (1), Beograd, 1966, str. 9–10. Milorad Janković, Radoje Bogojević & Koviljka Stefanović, Lovorova (Laurus nobilis) žbunasta vegetacija na skadarskim ostrvima i njen značaj za problem granica rasprostranjenja mediteranske vegetacije u našim submediteranskim područjima, III Kongres biologov Jugoslavije, Ljubljana, 1969, str. 130–131. Koviljka Tomić Stanković, Vegetacija Lovćena u Crnoj Gori, Priština, Zajed. Nauč. Ust. Kosova – Stud., 17, 1970, str. 1–93. Koviljka Tomić Stanković, Flora Lovćena u Crnoj Gori, I, II, Zbor. Fil. Fak., Priština, 1970, 7, str. 1–39. i str. 1–50. Dušan Popović & Ante Sterniša, Flora i vegetacija hercegnovskog područja: s posebnim osvrtom na parkovsko bilje, Herceg Novi, Skupština opštine, Boka Kotorska, Turistički savez, 1971, str. 1–181. Paul Adam, John Birks & Stuart Max Walters, A contribution to the flora and vegetation of the Budva area, Montenegro, Glas. Rep. Zavoda Zašt. Prir. – Prirod. Muz., 4, Titograd, 1971. (1972), str. 41–72. Vilotije Blečić & Radomir Lakušić, Prodromus biljnih zajednica Crne Gore, Glas. Rep. Zavoda Zašt. Prir. – Prirod. Muz., 9, Titograd, 1976, str. 57–98. Vukić Pulević, O flori i vegetaciji Boke Kotorske i potrebi njihove zaštite, Boka Kotorska, 10 (2), Herceg Novi, 1979, str. 209–220. Vukić Pulević, Bibliografija o flori i vegetaciji Crne Gore, Titograd, CANU, 1980, str. 1–235. Vukić Pulević & Radomir Lakušić, Florističke zabilješke iz kanjona rijeke Cijevne (Crna Gora), Glas. Rep. Zavoda Zašt. Prir. – Prirod. Muz., 16, Titograd, 1983, str. 15–26. Radomir Lakušić, Šumske zajednice Jugoslavije – SR Crna Gora, Šumarska enciklopedija, 3, Plj–Žut, Zagreb, Jugoslavenski leksikografski zavod, 1987, str. 388–395. Vukić Pulević, Dopuna bibliografiji o flori i vegetaciji Crne Gore, Glas. Rep. Zavoda Zašt. Prir., 18, Titograd, 1987, str. 1–108. Vesna Karaman, Flora istočnog dijela Bokokotorskog zaliva, Magistarski rad, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 1997, str. 1–185. Vukić Pulević & Zlatko Bulić, Bibliografija o flori i vegetaciji Crne Gore, Podgorica, Republički Zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2004, str. 1–171. Andrija-Želimir Lovrić, Algal and halophytic vegetation in Platamuni sea-cliffs and related Montenegro coast, Sotheastern Adriatic, Periodicum Biologorum, 108 (2), Zagreb, 2006, str. 189–202. Danka Petrović, Floristička i vegetacijska studija planinskog masiva Rumije, Doktorska disertacija, Podgorica, Univerzitet Crne Gore, Prirodno-matematički fakultet, 2011, str. 1–409. Vukić Pulević & Zlatko Bulić, Bibliografija o flori i vegetaciji Crne Gore, (treća dopuna), Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2012, str. 1–150.
D. Caković