Amphoricarpos neumayerianus (Vis.) Greuter
Amphoricarpos neumayerianus (Vis.) Greuter (fam. Compositae), višegodišnja zeljasta biljka sa dlakavom stabljikom, listovima koji su na licu goli ili rijetko dlakavi, dok je naličje pokriveno bijelim dlakama. Cvjetovi su svijetlo roze do bijele boje, grupisani u terminalne glavičaste cvasti; cvjeta u julu i avgustu. Biljka naseljava pukotine krečnjačkih stijena, od submontanog do alpijskog pojasa (od 500 do 2.200 mnv). Vrstu je opisao → Roberto Visiani, kao Amphoricarpos neumayeri Vis., na materijalu koji je Georg Neumayer sakupio na → Orjenu. Visiani je prvobitno vrstu uključio u rod Jurinea Cass., ali je kasnije opisao novi rod i imenovao ga Amphoricarpos Vis., zbog specifičnog ploda koji oblikom podsjeća na amforu. Oblik ploda je bio inspiracija i za narodni naziv vrste – krčagovina. Nakon Visianija, više autora je istraživalo Amphoricarpos Vis. na Balkanskom poluostrvu i oni su utvrdili da među populacijama postoje značajne razlike u širini i obliku listova, pa je opisano nekoliko taksona. → Vilotije Blečić i → Ernest Mayer su opisali novu vrstu, Amphoricarpos autariatus Blečić & E. Mayer, u okviru koje su izdvojili dvije podvrste, Amphoricarpos autariatus Blečić & E. Mayer subsp. autariatus i Amphoricarpos autariatus Blečić & E. Mayer subsp. bertisceus Blečić & Mayer. Novija istraživanja, u kojima su primijenjene molekularne tehnike, pokazala su da sve populacije sa Balkanskog poluostrva pripadaju jednoj vrsti – Amphoricarpos neumayerianus (Vis.) Greuter. Vrsta je arealom vezana za zapadni i južni Balkan; balkanski je endem. U Crnoj Gori je nalazimo u kanjonima (Tara, Komarnica) i planinskim masivima u različitim dijelovima države.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 1–506. Pavle Fukarek, Rasprostranjenost i ekološke karakteristike krčagovine Amphoricarpos neumayeri Vis., Glasnik Zemaljskog muzeja Sarajevo, 3–4, 1965, str. 159–180. Vilotije Blečić & Ernest Mayer, Die europäischen Sippen der Gattung Amphoricarpos Visiani, Phyton, 12 (1–4), 1967, str. 150–158. Otto Schwarz, Einebemerkenswerte neue Amphoricarpos-Art aus Südwest Anatolien, Phyton, (Austria), 14 (1–2), 1970, str. 125–133. Iris Đorđević, Uporedno ispitivanje hemijskog sastava biljnih vrsta rodova Cicerbita i Amphoricarpos, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Hemijski fakultet, 2005. Danka Caković, Danijela Stešević, Peter Schönswetter & Božo Frajman, How many taxa? Spatiotemporal evolution and taxonomy of Amphoricarpos (Asteraceae, Carduoideae) on the Balkan Peninsula, Organisms Diversity & Evolution, 15, 2015, str. 429–445. Milan Gavrilović, Marina Soković, Milan Stanković, Petar Marin, Zora Dajić Stevanović & Peđa Janaćković, Antimicrobial and antioxidative activity of various leaf extracts of Amphoricarpos Vis. (Asteraceae) taxa, Archives of Biological Science, 68 (4), Beograd, 2016, str. 803–810. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 2016, str. 67, 137, 299.
D. Caković