Ostrya carpinifolia Scop., muške rese

Ostrya carpinifolia Scop., plodonošenje

Ostrya carpinifolia Scop. (fam. Corylaceae), crni grab, crnograb, listopadno drvo sa naizmjeničnim jajolikim, na rubu dvostruko testerastim listovima i dugim, jednopolnim resama. U fazi dozrijevanja ploda ženska resa jako liči istoj kod hmelja, pa je zbog toga i prozvan hmeljastim grabom. Kao i ostali rodovi iz porodice lijeski, i crni grab ima orašast plod, koji ostaje zaodjenut u karakterističnom vrećastom omotaču. U početku je bjeličast, pa postepeno postaje svijetlosmeđ. Hrapav je. Grab cvjeta s proljeća, ulazi u sastav različitih termofilnih zajednica od nizijskog do gorskog pojasa, a i sam je graditelj nekih: sa šašikom Seslerio-Ostryetum carpinifoliae Horvat et Horvatić 1950, sa meduncem Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938, mečjom lijeskom Colurno-Ostryetum carpinifoliae Blečić 1958. Njegovo ime je sadržano u nazivima nekih viših sintaksona: sveza Fraxino orni-Ostryion Tomažić 1940. (syn. Ostryo-Carpinion orientalis Horvat 1959, Ostryion carpinifoliae Lakušić 1975) – amfijadranske mezofilne krečnjačke submediteranske (sub)montane i kontinentalne grabove šume na plitkim tlima i Ostryo carpinifoliae-Tilion platyphylli (Košir et al. 2008) Čarni in Willner et al. 2016. – submediteranske ksero-termofilne širokolisne šume na siparima i u klisurama Balkanskog poluostrva. Zbog dekorativnosti crni grab je uobičajen element dekorativne dendroflore.

Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 16. Vilotije Blečić & Radomir Lakušić, Prodromus biljnih zajednica Crne Gore, Glasn. Republ. Zav. Zašt. Prir. – Prirod. Muz., 9, Titograd, 1976, str. 65. Čedomil Šilić, Atlas drveća i grmlja, Sarajevo, Svjetlost, 1988, str. 57. Emilija Vukićević, Dekorativna dendrologija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, 1996, str. 256–257. Čedomil Šilić, Atlas dendroflore (drveće i grmlje) Bosne i Hercegovine, Čitluk, Masna Luka, Matica hrvatska i Franjevačka kuća, 2005, str. 108. Ladislav Mucina et al., Vegetation of Europe: hierarchical floristic classification system of vascular plant, bryophyte, lichen, and algal communities, Appl. Veg. Sci., 19 (Suppl. 1), Wiley Online Library, 2016, str. 42. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 83.

D. Stešević