Spartium junceum L.
Spartium junceum L., habitus
Spartium junceum L. (fam. Leguminosae), žukva, žuka, brnistra, đunka, šiboliki grm, sa kratkotrajnim, cijelim, naizmjeničnim listovima, koji sa početkom sušnog perioda otpadaju. Cvjetovi su žuti, krupni, leptiroliki, u rastresitim grozdovima. Imaju 10, na gore povijenih prašnika, koji srastaju koncima i zatvoreni su u lađici. Svojstven im je tzv. eksplozivni mehanizam oslobađanja polena. U momentu kada oprašivač dodirne cvijet i na dolje pogura krila i lađicu, prašnici se velikom silinom katapultiraju iz lađice, i oprašivač se u trenu nađe u oblaku polena. Plod je crnosiva, pljosnata mahuna. Žuka cvjeta od maja do jula i uobičajena je na osunčanim, mediteranskim kamenjarima, na kojima često gradi monodominantne sastojine. Element je i makije i listopadnih šikara. Njeno ime je sadržano u nazivu sveze Spartion juncei Lakušić et al. 1984, odnosno balkanskih pseudogariga. Medonosna je vrsta. Od njenih grana su se pravile metle, korpe, otirači, a od vlakana iz kore su se plele mreže i konopci.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 197. Čedomil Šilić, Atlas drveća i grmlja, Sarajevo, Svjetlost, 1988, str. 120. Ettore Pacini, Gian Gabriele Franchi, Marcello lisci & Massimo Nepi, Pollen Viability Related to Type of Pollination in Six Angiosperm Species, Ann. Bot., 80, Oxford, 1997, str. 83. Čedomil Šilić, Atlas dendroflore (drveće i grmlje) Bosne i Hercegovine, Čitluk, Masna Luka, Matica hrvatska i Franjevačka kuća, 2005, str. 288–289. Danka Caković & Danijela Stešević, Katalog vaskularne flore, Tom II, Podgorica, CANU, 2021, str. 313. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 70, 120, 450–451.
D. Stešević