Gradine u sjevernoj regiji. Praistorijske gradine u crnogorskom dijelu dinarske oblasti Planine (Brda) slabije su istražene od gradina u drugim djelovima zemlje, ali toponimija jasno ukazuje na postojanje velikog broja lokaliteta. U Polimlju, među poznatijim je lokalitet → Trnje u Bijedićima kod Bijelog Polja, smješten na terasi brda Ober koje se diže iznad omanjeg potoka u kanjonu rijeke Lim sa njegove lijeve (zapadne) strane, sa najstarijim kulturnim slojem iz vremena mlađeg → neolita, eneolita (→ Bakarno doba) i ranog → bronzanog doba. Nekoliko toponima u ovom dijelu kanjona Lima ukazuju na postojanje više lokaliteta: → Gradac u Crnči (bronzano doba, → Gvozdeno doba), Gradac u kanjonu Lima južno od Bijedića sa zapadne strane rijeke, Gradina na visokom platou iznad Zagradske rijeke zapadno od Štitara, Gradina na visokom uzvišenju iznad ušća Lješnice u Lim sa njegove istočne strane, Gradina na južnoj strani Beranske kotline. Između Bijelog Polja i Berana poznata je i gradina → Samograd koja se datira u kraj bronzanog doba, u gvozdeno doba, rimski i kasnoantički period. Jedna od najznačajnijih praistorijskih gradina u sjevernoj regiji je → Beran krš, smješten u Beran Selu, na kamenitom uzvišenju i obroncima iznad rijeke Lim sa najstarijim nalazima od vremena mlađeg neolita i fazom iz starijeg eneolita. Ostaci praistorijskih gradina u okolini Berana nađeni su još u Petnjici na platou → Torine i njegovoj okolini u Radmanskoj klisuri (neolit, rani eneolit, rano bronzano doba, starije gvozdeno doba), → Tumbarice u Donjoj Ržanici jugoistočno od grada sa ostacima utvrđenja koje je bilo okupirano tokom bronzanog i mlađeg gvozdenog doba, na brdu → Gradac u Budimlji jugoistočno od grada naseljenim tokom ranog bronzanog i u mlađem gvozdenom dobu. Gradina → Velika Jerinina glava kod Plava vezuje se za bronzano doba i srednji vijek. U okolini Pljevalja, u slivu Ćehotine zabilježena su najmanje 24 gradinska lokaliteta iz vremena bronzanog i gvozdenog doba, naročito kod Mataruga, jugoistočno od Pljevalja gdje se nalazi lokalitet Groblje, te → Dubrava i Dub u Ljutićima, kod Kakmuža, Hoćevine i → Gotovuše. Praistorijsko gradinsko naselje je identifikovano u selu Hoćevina iznad riječice Voloder, uz veći broj kamenih → tumula na širem prostoru oko naselja. S obzirom na slabu istraženost ovog kraja, treba napomenuti da veći broj lokaliteta u okolini Pljevalja sadrži ostatke kamenih gomila opredijeljenih u kasnu praistoriju, kao i bogatu toponimiju koja ukazuje na postojanje naselja u njihovoj blizini. Sjeverozapadno od Pljevalja su Gradina i Mala Gradina iznad kanjona Ćehotine, i → Gornji Gradac iznad same rijeke, te južno → Mala Pliješ (gvozdeno doba). U Gotovuškom kraju veći broj praistorijskih gomila uz okolnu toponimiju ukazuje na vjerovatno postojanje naselja u njihovoj blizini: Gnjilo brdo u Gotovuši, Gradina u Hodžićima, Gradina u selu Bušnje, Guka u Gornjoj Brvenici, Donja Brvenica. Slične strukture i toponimija zapaženi su na mjestima Guka u selu → Glisnica, Strahov Do, Gradina u selu Potkovač, te u selima → Romač i Brda u bukovičkom kraju, kao i u selu Rabitlje u ilinskobrdskom kraju, te Orlja u moljačkom kraju.