
Pogled sa istočne strane, Gradac u Budimlji, Berane
Gradac u Budimlji, višeslojni arheološki lokalitet sa tragovima bedema, na istočnom kraju budimske doline, u okolini Berana. Utvrđenje na dominantnom brdu prvi put se u pisanim izvorima pominje 1315, gotovo cio vijek poslije formiranja župe Budimlja. Radi se o nepristupačnom, kupastom uzvišenju, kojem je moguće prići sa sjeverne strane blagim padinama od sela Budimlje i Groca. Tri preostale strane se strmo obrušavaju ka vodotocima Goraške i Dapsićke rijeke. Na elipsoidnom neravnom platou brda, koje se pruža pravcem istok–zapad, jasno se uočavaju tragovi nekadašnjih bedema i ostaci pojedinih objekata. Bedemi zatvaraju korisnu površinu od oko jednog hektara. Na sjevernoj i sjeveroistočnoj strani, na oko desetak metara od gornje ravni niz padinu, vidljiva je trasa spoljašnjeg odbrambenog bedema sa pravougaonim kulama na krajnjoj sjevernoj i jugoistočnoj strani uzvišenja. Sondažnim arheološkim istraživanjima, sprovedenim 2007, otkriven je dio starijeg bedema na južnoj strani i pravougaona kula na spoljnom bedemskom pojasu na sjevernoj strani. Utvrđeno je da se radi o prirodnom refugijumu, koji je naseljen krajem → bronzanog doba. Pored toga, Gradac je utvrđenje koje pripada ilirskom i ilirsko-helenističkom periodu. Prvi bedemski zidovi su podignuti početkom III v. sa najbogatijim nalazima, koji pripadaju periodu IV do prve polovine VII vijeka. Arheološka istraživanja nastavljena su 2023. godine. Tom prilikom, na jugoistočnoj strani, otkriveni su ostaci dva bedema. Unutrašnji, širok 1,6 m očuvan do visine od 0,7 m, i spoljašnji, širok 1 m očuvan do visine 1,2 m, oba od kamenih blokova. Zidovi su otkriveni u dužini od oko 35 m. U toku istraživanja nađen je veći broj ulomaka keramičkih posuda, djelovi konjske opreme. Od ukrasnih predmeta nađena je jedna gvozdena fibula, gvozdene igle za garderobu i jedan olovni krstić sa proširenim i naglašenim krajevima. Na osnovu bronzanog novčića Konstacija Hlora (293–306) osnivanje prvog utvrđenja vezuje se za kraj III i početak IV vijeka. U ovom mjestu se nalazi i → Crkva u Budimlji. Takođe, u istoj oblasti su i lokaliteti → Kupilište, → Kremeštice i → Rudeš.
Literatura: G. Škrivanić, Imenik geografskih naziva srednjovjekovne Zete, Titograd, 1959; K. Jiriček, J. Radonjić, Istorija Srba II, Beograd, 1952; П. Мијовић, М. Ковачевић, Градови и утврђења у Црној Гори, Београд–Улцињ, 1975; M. Lutovac, „Geografski položaj i značaj nekih starih gradova i utvrđenja u Polimlju”, Glasnik srpskog geografskog društva, LIII, 1, 1973, 117–121.
Izvor: P. Lutovac, Izvještaj sa istraživanja za 2007. godinu, Polimski muzej, Berane, 2007; V. Lutovac, Kasnoantička utvrđenja na teritoriji opštine Berane, Rezultati istraživanja u poslednjih 20 godina, završni rad, Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odeljenje za arheologiju, Beograd, 2021; Izvještaj sa istraživanja za 2023. godinu, Polimski muzej, Berane, 2023.
V. Lutovac