Grožđe, plod vinove loze, koji se sastoji od bobica složenih u grozdu. Najvažniji je proizvod vinove loze. Prema namjeni korišćenja, grožđe može biti: vinsko (namijenjeno za proizvodnju vina i drugih alkoholnih pića), stono (namijenjeno za korišćenje u svježem stanju) i suvo (grožđe dobijeno sušenjem). Od ukupne količine proizvedenog grožđa u svijetu, 80% se prerađuje u vino, destilisana alkoholna pića, sirće, džemove, sokove, dok se 20% koristi za jelo – kao svježe i kao suvo grožđe. Po hemijskom sastavu, vrlo je kvalitetno voće, koje sadrži veliki broj korisnih sastojaka, kao što su: šećeri (16–35%), organske kiseline (0,5–1,4%), aminokiseline (0,3–1,5%), mineralne materije (0,2–0,3%). Bogato je polifenolnim materijama: → antocijanima, → taninima, flavonima, fenolnom kiselinom i dr. U grožđu se nalazi i veliki broj vitamina (A, B, C, E, P), aromatičnih materija i → enzima. Vinsko grožđe bogatije je šećerima, kiselinama, fenolnim materijama, a njegov kvalitet uslovljen je sadržajem šećera i kiselina, kao i fenolnom zrelošću. Pored sadržaja šećera i kiselina, kvalitet stonog grožđa zavisi i od ukusa, izgleda i strukture grozda, krupnih ujednačenih bobica, transportabilnosti grožđa i pogodnosti za njegovo čuvanje u hladnjači. Vinsko grožđe bere se ručno i mašinski, dok se stono bere ručno u više navrata (→ Berba grožđa). Nakon berbe, stono grožđe se razvrstava u tri klase kvaliteta (ekstra, prva i druga klasa). Prosječna godišnja proizvodnja grožđa u Crnoj Gori, u periodu 2015–2019, iznosila je 25.219,30 t, od čega je 90% bilo vinsko, a do 10% stono grožđe. Prema Vinogradarskom registru (2021), u Crnoj Gori bilo je 313 → registrovanih proizvođača grožđa.