Epoha sazrijevanja grožđa, vrijeme sazrijevanja grožđa pojedinih sorti vinove loze. Prema francuskom ampelografu Viktoru Puliatu (1897), sve gajene sorte grupisane su, u odnosu na vrijeme sazrijevanja sorte bijela → šasla, u pet grupa: veoma rane sorte – koje sazrijevaju prije šasle, rane sorte – koje sazrijevaju istovremeno sa šaslom (sorte I epohe), srednje rane sorte – koje sazrijevaju 15 dana poslije šasle (sorte II epohe), kasne sorte – koje sazrijevaju 30 dana poslije šasle (sorte III epohe) i vrlo kasne sorte – koje sazrijevaju 45 dana poslije šasle (sorte IV epohe). Ovakav način grupisanja sorti primjenjiv je za sve vinogradarske regione u svijetu. U → vinogradarskom subregionu (podregionu/vinogorju) Podgorica, sorta šasla sazrijeva u prvoj polovini avgusta, što je vrijeme sazrijevanja za sorte I epohe. Sorte II epohe u ovom vinogorju sazrijevaju u drugoj polovini avgusta, III epohe u prvoj polovini septembra, a sorte IV epohe u drugoj polovini septembra. Autohtone sorte u Crnoj Gori (→ vranac, → kratošija, → bijeli krstač i → žižak) pripadaju grupi poznih, odnosno grupi sorti III epohe sazrijevanja.

LITERATURA: M. Milosavljević, Biotehnika vinove loze, Beograd, 1998; P. Cindrić , N. Korać, V. Kovač, Sorte vinove loze, Novi Sad, 2000; E. Maletić, J. Karoglan-Kontić, I. Pejić, Vinova loza, Zagreb, 2008; Z. Božinović, Ampelografija, Skopje, 2010; P. Cindrić, N. Korać, D. Ivanišević, Ampelografija i selekcija vinove loze, Novi Sad, 2019.

T. Popović