Gogolj (bijeli gogolj, gogolj bijeli), stona sorta vinove loze. → Genetičkom identifikacijom sorte utvrđen je jedinstven DNK profil. Nastala je ukrštanjem sorti → razaklija i radovača (→ Pedigre crnogorskih sorti). Polovinom XX vijeka gajio se poneki čokot na Primorju i u Boki Kotorskoj. Identifikovana je u istraživanjima 2020, na lokalitetu Komani, u → vinogradarskom subregionu (podregionu/vinogorju) Katuni, gajena na sopstvenom korijenu. Održava se i u → ampelografskoj kolekciji vinove loze na Oglednom imanju → Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, u Lješkopolju. → Čokot je bujan. → Grozd je velik i vrlo velik, razgranat, sa jajastim → bobicama. Sazrijeva kasno (→ Epoha sazrijevanja grožđa). → Grožđe ima specifičan slatko-kiselkast ukus, prijatan za jelo. U Crmnici i Paštrovićima grožđe se koristilo za jelo i sušenje. Sorti prijeti opasnost od nestajanja. Kolekcionisanjem sorte u kolekcionim zasadima i daljim ampelografskim, agrobiološkim i privredno-tehnološkim proučavanjima doprinosi se njenom očuvanju i revitalizaciji.
LITERATURA: M. Ulićević, „Neka iskustva sa stonim sortama vinove loze u Crnoj Gori”, Naša poljoprivreda, Titograd, 1956; M. Ulićević, „Prilog rejonizaciji vinogradarstva u Crnoj Gori”, Naša poljoprivreda i šumarstvo, Titograd, 1959; V. Maraš, J. Tello, A. Gazivoda, M. Mugoša, M. Perišić, J. Raičević, N. Štajner, R. Ocete, V. Božović, T. Popović, E. García-Escudero, M. Grbić, J. M. Martínez-Zapater, J. Ibáñez, „Population genetic analysis in old Montenegrin vineyards reveals ancient ways currently active to generate diversity in Vitis vinifera”, Scientific Report, 10, 2020.
A. Martić