Zbornici, monografije, posebna izdanja. U čitavom XIX i u prvoj polovini XX vijeka, svi prilozi o flori i vegetaciji Crne Gore publikovani su u inostranstvu, a najčešće u Austriji, Njemačkoj, Češkoj, Italiji, Mađarskoj, a nešto i u suśednim zemljama (u Beogradu i Zagrebu). Tako je u Pragu 1942. godine publikovana prva sintetska floristička monografija Conspectus Florae Montenegrinae, od češkog botaničara → Josefa Rohlene. U nju su uneseni i kritički obrađeni rezultati svih botaničara, koji su istraživali floru Crne Gore, sa prikazom taksona: vrsta 2.623, podvrsta 194 i nižih sistematskih jedinica 508. U knjizi je obuhvaćena teritorija Crne Gore od prije 1913. godne, tako da su izostali: → Boka Kotorska, dio → Orjena, Paštrovići, područje Pljevalja i Bijelog Polja, dio Mojkovca, područje Rožaja i Plava, dio Gusinja, jedan dio Vasojevića (Berane) i drugo. Monogafijom se može smatrati i djelo O vegetaciji i flori skadarskog područja (1949) od beogradskih botaničara: → Pavela Černjavskog, → Olega Grebenščikova i → Zagorke Pavlović. Nakon toga slijede tri regionalne monografije, čiji su autori crnogorski botaničari, koji su radili u univerzitetskim centrima izvan Crne Gore: → Vilotije Blečić, Šumska vegetacija i vegetacija stena i točila doline reke Pive (Beograd, 1958), → Koviljka Tomić-Stanković, Vegetacija Lovćena u Crnoj Gori (Priština, 1970) i → Radomir Lakušić, Vegetacija livada i pašnjaka na planini Bjelasici (Sarajevo, 1966). Karakter sintetske florističke monografije ima i knjiga: Snežana Dragićević i Milan Veljić, Pregled mahovina Crne Gore (Podgorica, 2006). Nakon formiranja prirodnjačkih institucija u Crnoj Gori: → Instituta za biologiju mora (Kotor), → Republičkog zavoda za zaštitu prirode (Titograd/Podgorica), → Instituta za biološka i medicinska istraživanja (Titograd/Podgorica), Poljoprivrednog (Biotehničkog) instituta kasnije i fakulteta (Titograd/Podgorica), četvorogodišnjih studija biologije na → Prirodno-matematičkom fakultetu (Podgorica), → Prirodnjačkog muzeja Crne Gore (Podgorica) povećavao se broj botaničara, mikologa, agronoma i drugih, koji su preko doktorskih disertacija proučavali floru i vegetaciju pojedinih regionalno-geografskih cjelina i ekosistema Crne Gore. Iako su iz tih doktorskih disertacija publikovani samo pojedinačni fragmenti, oni i u formi rukopisa zadržavaju status zvaničnih i relevantnih naučnih i bibliografskih izvora, zato ih treba imenovati: → Vukić Pulević, Revizija genusa Crocus L. v Jugoslaviji (Dokt. dis., Ljubljana, 1976); → Filip Đakonović, Rasprostranjenje, ekologija i varijabilnost zanovijeti – Petteria ramentacea (Sieb.) Presl. u Crnoj Gori (Dokt. dis., Beograd, 1986); → Zora Vučinić, Uporedna proučavanja Monilinia spp. kao parazita koštičavih vrsta voćaka (Dokt. dis., Novi Sad, 1991); → Nenad Vuksanović, Florističko-ekološka istraživanja Kotorskog zaliva (Dokt. dis., Beograd–Kotor, 1991); → Vladimir Vujanović, Proučavanje zdravstvenog stanja četinarskih šuma na području Nacionalnog parka Durmitor sa posebnim osvrtom na patogenu mikofloru (Dokt. dis., Zagreb, 1995); → Vesna Maraš, Ampelografske karakterstike varijeteta sorte vinove loze kratošija u Crnoj Gori (Dokt. dis., Beograd, 2000); → Radisav Dubljević, Proizvodne osobine nekih jednogodišnjih krmnih biljaka u agroekološkim uslovima Zetsko-Bjelopavlićke ravnice (Dokt. dis., Novi Sad, 2001); → Milosav Anđelić, Najčešće bolesti jele (Abies alba Mill.) na području Nacionalnih parkova Durmitor i Biogradska gora (Dokt. dis., Beograd, 2001); → Đina Božović, Populacija džanarike (Prunus cerasifera Ehrh.) u Gornjem Polimlju (Dokt. dis., Novi Sad, 2003); → Slađana Krivokapić (Koh), Dinamika biomase fitoplankona kao indikatora stepena trofičnosti u unutrašnjem dijelu Bokokotorskog zaliva (Dokt. dis., Novi Sad, 2006); → Svetlana Perović (Nikčević), Primjena integralnog pristupa i analiza diverziteta bakterijskih zajednica u procjeni ekotoksikološkog stanja Skadarskog jezera (Dokt. dis., Beograd, 2006); → Jelena Rakočević, Ekološka i taksonomska studija fitoplanktona Skadarskog jezera (Dokt. dis., Beograd–Podgorica, 2006); → Nedeljko Latinović, Model zaštite vinove loze od ekskorioze u uslovima podgoričkog vinogorja (Dokt. dis., Beograd, 2007); → Jelena Latinović, Proučavanje Sphaeropsis dalmatica (Thüm) Gigante, prouzrokovača truleži plodova masline na Crnogorskom primorju (Dokt. dis., Beograd, 2007); → Snežana Dragićević, Taksonomska, fitogeografska i ekološka analiza flore mahovina reke Morače (Dokt. dis., Beograd, 2008); → Zlatko Bulić, Vaskularna flora kanjona i klisura rijeke Morače u Crnoj Gori (Dokt. dis., Beograd, 2008); → Danijela Stešević, Ekološko-fitogeografska analiza flore urbanog područja Podgorice (Dokt. dis., Beograd–Podgorica, 2009); → Vesna Mačić, Ekološki potencijal i bioindikatorske karakteristike roda Cystoseira C. Agaroh 1820 (Pheophyceae) u Crnogorskom primorju (Dokt. dis., Novi Sad – Kotor, 2010); → Gordana Kasom, Makromicete razdjela Basidiomycota Crne Gore (Dokt. dis., Podgorica, 2011); → Danka (Petrović) Caković, Floristička studija planinskog masiva Rumije uz osvrt na vegetaciju (Dokt. dis., Podgorica, 2011); → Rajko Tripić, Obrasci ekološko-morfološke diferencijacije populacija i vrsta sekcije Goniocarpa Pojárkova roda Acer L. na jugoistočnim Dinaridima (Dokt. dis., Sarajevo, 2011); → Jelena Lazarević, Ektomikoriza četinarskih vrsta drveća u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na mikorizu munike – Pinus heldreichii Christ (Dokt. dis., Beograd, 2013); → Jasmina Balijagić, Populacija žute lincure (Gentiana lutea L.) u severnoj Crnoj Gori i mogućnost gajenja (Dokt. dis., Bačka Topola, 2013); → Sead Hadžiablahović, Obrasci diverziteta flore i vegetacije Skadaskog jezera u Crnoj Gori (Dokt. dis., Sarajevo, 2015); → Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori (Dokt. dis., Beograd, 2016); → Nada Bubanja, Geobotanička karakterizacija vaskularne flore Velike ulcinjske plaže i njenog zaleđa u Crnoj Gori (Dokt. dis., Beograd, 2016); → Dragana Petrović (Purić), Ekofiziološke, biohemijske i anatomske odlike vrste Trapa natans L. na području Skadarskog jezera (Dokt. dis., Podgorica, 2017); → Mijat Božović, Multidisciplinarni pristup optimizaciji uslova za izolovanje etarskih ulja iz odabranih Lamiaceae i Apiaceae vrsta (Dokt. dis., Rim, 2017); → Branko Anđić, Kreiranje novih pristupa u botaničkom obrazovanju slijepih i slabovidih (Dokt. dis., Podgorica, 2020). I sa značajnim brojem magistarskih radova dopunjavano je poznavanje flore pojedinih crnogorskih područja: Vukić Pulević, Zimski in ranospomladanski liliiflorni geofiti v kraškom območju Črne Gore (Mag. rad, Ljubljana, 1973); → Ljubomir Bešić, Flora i vegetacija Bjelopavlićke ravnice u Crnoj Gori (Mag. rad, Zagreb, 1978); → Halil Markišić, Struktura i dinamika mezofilnih livada na planini Hajli (Mag. rad, Sarajevo, 1987); → Ante Sterniša, Zastupljenost palmi u pejzažnom uređenju Crnogorskog primorja i mogućnost njihove šire primjene (Mag. rad, Beograd, 1988); Vladimir Vujanović, Istraživanje nekih biotičkih i abiotičkih faktora kao mogućih prouzrokovača sušenja šuma u Crnoj Gori (Mag. rad, Zagreb, 1991); Zlatko Bulić, Flora i vegetacija kanjona rijeke Cijevne u Crnoj Gori – ekološko fitocenološka studija (Mag. rad, Beograd, 1994); → Vesna Karaman-Kastro, Flora istočnog dela Bokokotorskog zaliva (Mag. rad, Beograd, 1997); Milosav Anđelić, Proučavanje parazitskih gljiva planinskog bora (Pinus mugo Turra) na području nacionalnih parkova Durmitor i Lovćen (Mag. rad, Beograd, 1997); Vasilije Bušković: Izrabotka na Plan na upravuvanje so celzaštita na NP Skadarsko jezero (Mag. rad, Skoplje, 1998); Jelena Rakočević, Epifitske silikatne alge Skadarskog jezera (Mag. rad, Beograd, 2000); Vesna Mačić, Taksonomska, morfološko-anatomska i fiziološka ispitivanja moskih cvjetnica Posidonia oceanica (L.) Del. i Cymodocea nodosa (Ucria) Asch. u Bokokotorskom zalivu, u cilju zaštite (Mag. rad, Novi Sad, 2001); Nedeljko Latinović, Hemijsko suzbijanje bele leptiraste vaši citrusa Dialeurodes citri Ashmead (Homoptera, Aleurodidae) (Mag. rad, Novi Sad, 2001); Jelena Latinović, Proučavanje osnovnih odlika Colletotrichum gloeosporioides (Penz.) Penz. and Sacc., novog patogena masline za Crnu Goru (Mag. rad, Beograd, 2001); Snežana Dragićević (Milikić), Flora mahovina kanjona Mrtvice (Mag. rad, Beograd, 2001); Danijela Stešević, Flora kraških polja u piperskom kraju Crne Gore (Mag. rad, Beograd, 2001); Gordana Kasom, Diverzitet makromiceta Lovćena (Mag. rad, Beograd, 2002); Danka Petrović, Analiza flore planine Sutorman (Mag. rad, Beograd, 2003); → Ljubomir Rondović, Smrčevo-jelove šume na području Pljevalja (Mag. rad, Beograd, 2003); Snežana Vuksanović, Flora planine Babji zub (Mag. rad, Beograd, 2003); Dragana Petrović (Purić), Bioakumulacija teških metala u nekim biljnim vrstama Skadarskog jezera (Mag. rad, Beograd, 2006); Nada Bubanja, Flora vlažnih i vodenih staništa okoline Nikšića (Mag. rad, Beograd, 2008); Jasmina Balijagić, Ljekovite biljke planine Bjelasice – korištenje i zaštita (Mag. rad, Podgorica, 2009); Sead Hadžiablahović, Flora Ćemovskog polja u Crnoj Gori (Mag. rad, Beograd, 2009); → Milena Krasić, Fitoplankton Pivskog jezera (Mag. rad, Podgorica, 2010); → Branka Knežević, Lihenizirane i lihenikolozne gljive Crne Gore (Mag. rad, Podgorica, 2010); → Ilinka Ćetković, Diverzitet makromiceta na području Durmitora (Mag. rad, Podgorica, 2011); Branko Anđić, Brioflora poluprirodnih habitata gradskog područja Podgorice (Mag. rad, Podgorica, 2014); → Anja Božović (Vulević), Briološka studija Tepačkog kraja sa pregledom vegetacije brioloških staništa (Mag. rad, Podgorica, 2015); → Milica Stanišić-Vujačić, Taksonomska, ekološka i fitogeografska analiza flore Grahovskog polja (Mag. rad, Podgorica, 2017); → Jelena Brnović, Mogućnost primjene epilitičnih dijatomeja u procjeni ekološkog statusa planinskih jezera Crne Gore na primjeru studije Crnog jezera (Mag. rad, Podgorica, 2019); → Maša Vučinić, Floristička studija Ulcinjske solane sa osvrtom na biljna staništa (Mag. rad, Podgorica, 2020); → Milica Vušurović, Razvoj biološke misli u nastavi osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori u periodu 1834–1916 (Mag. rad, Podgorica, 2020); → Milorad Vlaović, Biološki potencijal pulpe odabranog voća iz porodica Rosaceae i Ericaceae (Mag. rad, Podgorica, 2022).