Časopisi/periodične publikacije. U bibliografijama o flori i vegetaciji Crne Gore registrovano je oko 220 časopisa u kojima je posredno ili neposredno pisano o biljnom svijetu Crne Gore. Prvi časopis u kome je publikovana floristička novost iz Crne Gore je Flora, oder allgemeine botanische Zeitung iz Regensburga, ili kraće Flora (Regensb.), u kom je 1822. godine opisana nova vrsta Cytisus ramentaceus Sieber. U istom časopisu → Roberto Visiani publikovao je 1829. i 1830. nekoliko novih taksona, koje je u → Boki Kotorskoj sabrao → Muzio Tommasini. Nakon toga povećava se broj njemačkih časopisa u kojima se objavljuje floristička građa iz Crne Gore: Feddes Repertorium Specierum novarum Regni vegetabilis (Berlin), Allgemeine botanische Zeitschrift für Systematik, Floristik, Pflanzen-geographie (Karlsruhe), Willdenowia (Berlin), Hedwigia (Drezden) i drugi. Najviše informacija (blizu 90 bibliogafskih jedinica) publikovano je u austrijskom časopisu Österreichische botanische Zeotschrift (Beč), a zatim i u: Verhandlungen des k. k. zoologisch-botanischen Gesellschaft (Beč), Denkschriften der kaiserlichen Akademie der Wissenschaften Mathematisch-naturwissenschaftliche Klasse (Beč), Phyton i drugi. Svoje glavne priloge i studije o vaskularnoj flori i gljivama Crne Gore, → Josef Rohlena i → František Bubák objavili su u češkom časopisu Sitzungsberichte der könig. böhmischen Gesellschaft der Wissenschaften in Prag (= Věstnik královské české Společnosti nauk, Prag), a zatim u Acta botanica bohemica (Prag) i Preslia (Prag), u kojem je publikovano djelo Josefa Rohlene Conspectus Florae Montenegrinae. U poznatom mađarskom časopisu Magyar botanikai Lapok (= Ungarische botanische Blätter, Budapest) objavljeno je 30 bibliografskih jedinica koje sadrže podatke iz flore Crne Gore. U univerzitetskim i naučnim centrima bivše države Jugoslavije izlazio je veliki broj časopisa iz oblasti prirodnih nauka u kojima su publikovani radovi o flori i vegetaciji Crne Gore, među kojima su neki usko specijalistički – botanički. Takvi su: Bulletin de L’ Institut et du Jardin Botaniques de L’ Université de Beograd (= Glasnik Botaničkog zavoda i Bašte Univerziteta u Beogradu), Arhiv bioloških nauka (Beograd), Glasnik Prirodnjačkog muzeja (Beograd), Godišnjak Biološkog instituta (Sarajevo), Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine (Sarajevo), Acta Botanica Croatica (Zagreb), Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (Zagreb) (u novije vrjeme: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti), Biološki vestnik (Ljubljana), Razprave – SAZU (Ljubljana) i drugi. U XIX i u prvoj polovini XX vijeka Crna Gora nije imala časopis ili bilo kakvu primjerenu publikaciju u kojima bi se publikovali radovi iz prirodnih nauka (geografija, geologija, flora, fauna i drugo). Ipak je jedan prilog italijanskog botaničara → Antonia Baldaccia, pod naslovom Biljke Cetinjskog polja, objavljen 1886. godine u devet nastavaka u listu (novini) Glas Crnogorca. Uslovi da se izučava biljni svijet Crne Gore i da se publikuju radovi iz te oblasti, stvoreni su tek nakon Drugog svjetskog rata, kada i u Crnoj Gori počinju da se otvaraju naučne institucije i pokreću stručni i naučni časopisi. Prvi takav časopis je Poljoprivreda i šumarstvo, pokrenut 1955. godine pod nazivom Naša poljoprivreda (u međuvremenu kao Naša poljoprivreda i šumarstvo, 1959–1963). Časopis je od početka bio otvoren i za ostale nauke biološkog usmjerenja (botanika, zoologija, zaštita prirode i druge). Tako je u periodu od pola stoljeća (1955–2005) u pomenutom časopisu publikovano preko 100 naslova vezanih za botaniku (izvorni floristički i vegetacijski prilozi, prikazi, bibliografije, ljekovita i medonosna flora, zaštita flore i vegetacije, mikologija i drugo). Uslovi za publikovanje botaničkih priloga znatno su poboljšani pokretanjem 1968. godine godišnjaka Glasnik Republičkog zavoda za zaštitu prirode i Prirodnjačkog muzeja u Titogradu. Osim domaćih botaničara (crnogorskih i jugoslovenskih) u časopisu su objavljivali radove i ugledni evropski botaničari, kao → Stuart Max Walters iz Kembridža (jedan od urednika edicije Flora Europaea). Floru marinskih alga i cvjetnica objavljuje časopis Studia marina, edicija → Instituta za biologiju mora i okeanografiju u Kotoru. U elektronskoj formi → Prirodnjački muzej Crne Gore pokreće časopis Natura Montenegrina, u kojemu je publikovana relevantna građa o flori Crne Gore. → Crnogorska akademija nauka i umjetnosti ima periodičnu publikaciju Glasnik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti – Odjeljenje prirodnih nauka (ranije: Glasnik Društva za nauku i umjetnost Crne Gore). Od 1998. godine redovno izlazi časopis Mycologia Montenegrina (izdavač: Društvo mikologa Crne Gore) i objavljuje veoma značajnu mikološku građu od domaćih i evropskih autora. Znatna i značajna floristička i vegetacijska građa publikovana je u nekoliko lokalnih (regionalnih) časopisa. Tu se naročito ističu beranski (ivangradski) Tokovi [edicija Udruženja naučnih, kulturnih i javnih radnika Polimlja, u kome je (br. 9 /1974) objavljena cjelovita građa sa međunarodnog simpozijuma botaničara, održanog u Andrijevici 1973. godine]. U Regionalnom časopisu Rožajski zbornik objavljen je veliki broj florističkih i mikoloških priloga, uglavnom vezanih za planinu → Hajlu i → Prokletije. Veći broj priloga iz oblasti floristike i hortikulturne flore publikovan je u hercegnovskom časopisu Boka. Nekoliko fitonimskih i mikoloških priloga objavljeno je u časopisu Doclea (izdavač: → Dukljanska akademija nauka i umjetnosti). Časopis Nacionalni parkovi (izdavač: JP Nacionalni parkovi Crne Gore) objavljuje, uglavnom, stručno-popularne, tekstove o florističkim karakteristikama nacionalnih parkova.