Selekcija vinove loze, agrobiološka naučna disciplina, koja se razvila u cilju poboljšanja sortimenta vinove loze. Kao prapočetak selekcije vinove loze smatra se domestikacija (pripitomljavanje), kada je čovjek iz populacije divljih vrsta odabirao tipove koji su se isticali kvalitetom grožđa, te su za vegetativno razmnožavanje uglavnom korišćeni najbolji → čokoti. Potomci vegetativnog razmnožavanja genetički su identični sa majčinskom biljkom, bez obzira na njen način nastanka (generativnim ili vegetativnim putem). Prije pojave → filoksere u Crnoj Gori (1950), vinogradari su podizali vinograde → lastarima (reznicama) od najboljih čokota i najkvalitetnijih sorti. Selekciju čokota i sorti vršili su kroz odabiranje i obilježavanje čokota koji su se isticali kvalitetom. U vrijeme berbe grožđa, vinogradari su pored izdvojenih čokota, odabranih za uzimanje lastara, sadili po 3–4 zrna ječma, koja bi kasnije iznikla i jasno označavala svaki odabrani čokot. Uzeti lastari odabrane sorte domaće loze sa najboljih čokota sađeni su odmah ili nakon ožiljavanja. U cilju podizanja vinograda s kvalitetnim sadnim materijalom, 1953, u Odsjeku za vinogradarstvo → Zavoda za poljoprivredna istraživanja u Titogradu, počeo je rad na masovnoj pozitivnoj selekciji vinove loze (odabiranje čokota koji su tipični za sortu, vizuelno zdravi, kvalitetni i prinosni). Od 1955. intenziviran je rad na vinogradarskim područjima Crne Gore (Bar, Crmnica, Rijeka Crnojevića, Titograd, Ulcinj) u cilju obilježavanja dovoljnog broja čokota svake sorte sa kojih su se uzimale vioke za kalemljenje. Rađeno je i na → klonskoj selekciji vinove loze, uz izdvajanje najboljih čokota iz populacije sorte. Rad na klonskoj selekciji crnogorskih autohtonih i odomaćenih sorti počeo je 1985, u Zavodu za vinogradarstvo i voćarstvo → Poljoprivrednog instituta u Titogradu, u saradnji sa → Agrokombinatom „13. jul” DP „Plantaže” (kasnije → „13. jul – Plantaže” AD Podgorica) (→ Naučnoistraživački rad u vinogradarstvu i vinarstvu Crne Gore). Kao rezultat rada na → klonskoj selekciji kratošije i → klonskoj selekciji vranca, u Crnoj Gori je 2014. selekcionisano i priznato sedam klonova sorte → vranac.

LITERATURA: M. Ulićević, „Osvrt na neke probleme našeg vinogradarstva”, Naša poljoprivreda, Titograd, 1955; Lj. Pavićević, „Razvoj poljoprivrednih naučnoistraživačkih ustanova u Crnoj Gori do kraja 1960”, Poljoprivreda i šumarstvo, Titograd, 1974; P. Cindrić, N. Korać, D. Ivanišević, Ampelografija i selekcija vinove loze, Novi Sad, 2019.

V. Maraš