Raspored organa na zelenom lastaru: 1 − list, 2 − grozd, 3 − rašljike

Vrste lastara na čokotu: 1 − jalovak, 2 − reznik, orezan jalovak, 3 i 4 − jednogodišnji rodni lastar (kondir ili luk), 5 − okca iz kojih izbijaju lastari sa cvastima

Zeleni lastar

Zreli lastar sa grozdom sorte kaberne sovinjon

Lastar, jednogodišnji izdanak vinove loze, koji se obrazuje, u toku vegetacije, iz okaca i pupoljka, sa bilo kojeg dijela čokota. S obzirom na način i mjesto obrazovanja, postoje: osnovni lastari, jalovaci i zaperci. Osnovni lastari se obrazuju iz zimskih → okaca na jednogodišnjim lastarima. Jalovaci se obrazuju iz spavajućih (latentnih) pupoljaka na djelovima stabla starijim od dvije godine, dok se zaperci obrazuju na osnovnim lastarima i jalovacima u toku njihovog rastenja. Lastari mogu biti rodni i nerodni. Na rodnim lastarima se u toku vegetacionog perioda obrazuju cvasti i → grozd, uglavnom na osnovnim lastarima, dok su jalovaci i zaperci uglavnom nerodni lastari. Dok lastari rastu (u toku vegetacije), označavaju se kao zeleni lastari, a kad se zdrvene (na kraju vegetacije) su mrkocrvenkastožute boje i postanu zreli lastari ili jednogodišnja zrela loza. Orezana jednogodišnja zrela loza na dužinu na kojoj ima 3–5 okaca je → kondir, a na više od 5 okaca je → luk. Jednogodišnji orezani jalovak na jedno okce je reznik. Lastari su člankovite građe. Po dužini lastara razlikuju se nodusi, a djelovi lastara između dva nodusa su članci (internodije). Članci su kraći pri osnovi i u vršnom dijelu lastara, a najduži su na srednjem dijelu. Lastar je najmlađi i najaktivniji dio → čokota, na kojem se nalaze organi vinove loze: → listovi , okce, pupoljci, zaperci, cvasti, grozdovi i → rašljike. Na svakom nodusu je po jedan list, naizmjenično raspoređen na suprotnim stranama lastara. U pazuhu lisne drške formiraju se okca (zimska okca i zaperkovi pupoljci). Suprotno od lista nalaze se cvasti sa cvjetovima, koji će nakon oplodnje postati grozdovi i → bobice. Rašljike se pojavljuju na srednjem i vršnom dijelu lastara nakon prestanka pojave grozdova. Lastar je važan organ za → botanički opis sorte. Opisuje se mladi lastar dužine 10–30 cm (oblik, maljavost i pravac rasta vrha mladog lastara i dr.) i zreli lastar (oblik poprečnog presjeka, boja zrelog lastara, maljavost, debljina, dužina internodija i dr.). Karakteristični članci za determinaciju i → ampelografski opis sorte su 9–12 članaka od osnove lastara.

LITERATURA: D. Burić, Savremeno vinogradarstvo, Beograd, 1995; M. Milosavljević, Biotehnika vinove loze, Beograd, 2007.

Đ. Rajković